Povijest

Društvo je utemeljio prof.dr.sc.sc. Franjo Hanaman koji je nakon završenog studija na Tehničkoj višoj školi u Beču radeći kao asistent s Aleksandrom Justtom postao svjetski priznati izumitelj prve primjenljive žarulje s metalnom (volframovom) niti. Godine 1922. je pozvan za profesora "Anorganske tehnologije" na Tehničku visoku školu u Zagreb i na njegovu inicijativu je 1928. godine, unutar Udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata u koje je prerastao Klub inžinirah i tehničara utemeljen u Zagrebu još 1878., osnovan Klub kemičara. Prvi predsjednik je bio prof.dr.sc.sc. Franjo Hanaman. Klub je osnovan da promovira aktivnosti inženjera kemije u industriji i na Sveučilištu. U to vrijeme Klub djeluje tako da organizira predavanja i susrete inženjera kemije, te potiče članove da objavljuju radove u glasilu "Arhiv za kemiju i farmaciju", koji 1937 mijenja naziv u "Arhiv za kemiju i kemijsku tehnologiju" a 1939. u "Arhiv za kemiju i tehnologiju". Urednik tog glasila je od 1934-1939. prof. Franjo Hanaman. U radu Kluba sudjeluju profesori Tehničke visoke škole kao npr. prof. Rikard Podhorsky, prof. Matija Krajčinović, prof. Vladimir Njegovan i drugi.
Klub je svojim aktivnostima podupirao i osnivanje Kemijskog odjela na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu. Klub kemičara djeluje do 1939. godine. Članovi kluba kemičara u teškim ratnim godinama djeluju unutar Hrvatskog kemijskog društva, koje se tako naziva od 1939. godine i podržavaju njegove aktivnosti do kraja rata, kada se na inicijativu Društva inženjera i tehničara Hrvatske pokreće osnivanje Sekcije kemičara, koja je i osnovana 1947. godine, a njen prvi predsjednik je bio prof.dr.sc.sc. Ivan Brihta, honorarni nastavnik Tehničkog fakulteta u Zagrebu za kolegije "Tehnička kataliza" i "Tehnologija katalitičkih procesa". Sekcija okuplja u to vrijeme 109 članova. Za svoje članove organizira predavanja, savjetovanja i podržava časopis "Arhiv za kemiju i kemijsku tehnologju", koji postaje zajedničko glasilo Sekcije i Hrvatskog kemijskog društva.
1952. godine Sekcija pokreće izdavanje svog vlastitog glasila "Kemija u industriji", koja izlazi i danas nakon 46. godina. Sekcija prestaje postojati osnivanjem Društva kemičara i tehnologa Hrvatske 10.6.1953. godine. Prvi predsjednik toga Društva je bio ing. Jovan Dugošević. Društvo u kontinuitetu nastavlja rad Sekcije. Organizira predavanja, kolokvije i savjetovanja. Promiče primjenu kemije u industriji. Unutar društva se osnivaju podružnice u Zagrebu, Rijeci, Splitu itd. Na V. redovitoj Skupštini društva, održanoj 18.3.1962. u Zagrebu je odlučeno da društvo preraste u savez. Donijet je novi Statut čime prestaju važiti Pravila društva i mijenja se naziv u Savez kemičara i tehnologa Hrvatske. Prvi predsjednik Saveza postaje prof.dr.sc.sc. Marijan Lačan, profesor Organske kemije na Biotehnološkom odjelu, Tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Statut Saveza se mijenja 10.2.1967., 10.11.1972., 11.6.1980., 12.6.1984, te 25.6.1992. Ovim Statutom Savez kemičara i tehnologa Hrvatske mijenja naziv u Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI).
Godine 1993. HDKI postaje članom Europske federacije za kemijsko inženjerstvo, te članom europske polimerne federacije.
Usvajanjem Statuta 23.4.1998. društvo postaje jedinstvena udruga. Unutar Saveza kemičara i tehnologa Hrvatske osnivaju se Društva u Belišću, Koprivnici, Kutini, Požegi, Rijeci, Splitu, Zagrebu, te Društvo Borovo koje je zbog poznatih okolnosti pridruženo HDKI-u Zagreb, te stručne sekcije.

POVIJEST