Pristupačnost
>> / Sve diskusijske grupe / portlet_news / Seminarski radovi 3. dio
1. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je različita na različitim lokacijama, a najveća onečišćenja zraka su u velikim gradovima poput Zagreba, Rijeke ilii u onim gradovima gdje ima mnogo tvornica. Kao primjer možemo uzeti Slavonski Brod koji ima velike koncentracije lebdećih čestica , PM2,5( 29,9 mikrograma po m^3 dok je dopušteno 25) zbog rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu. To nam ukazuje na to koliko se onečišćenje može širiti a spriječiti bi se moglo uvđenjem regulativa za otpadne tokove iz tvornica i rafinerija, ali isto tako i uvođenjem obnovljivih izvora energija i onih tehnologija koje ne štete okolišu.
2. Jedna bitna klimatska promjena je globalno zatopljenje, tj. zagrijavanje atmosfere. Ono je uzrokovano prekomjernim ispuštanjem stakleničkih i ispušnih plinova koji uništavaju ozonski omotač, urokuju kisele kiše ali kao posljedica tog zatopljenja dolazi do otapanja ledenjaka, porasta razine mora te ugrožavanjem vrsta koje žive u takvim hladnim područjima.
3. U Hrvatskoj je prisutno i svijetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom. Smatram da je onečišćenje bukom prisutnije zbog velikog broja prometnica koje su rasprostranjenje preko cijele zemlje a nemaju svi uz sebe i rasvjetu. Također ima velik broj brodova, trjekata ali i aviona i zračnih luka koje doprinose onečišćenju bukom.Za razliku od toga svijetlosno onečišćenje je više centralizirano oko gradova i sela.
1. Onečišćenje zraka nije problem samo jednog područja, strujanjem zraka onečišćuju se sva područja. U Hrvatskoj je najveći problem onečišćenja zraka lebdećim česticama i to ponajprije u urbanim dijelovima u kontinentalnom dijelu zemlje. Prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u razdoblju od 2013.-2018. godine zabilježena su u Zagrebu, Osijeku te u većim gradovima industrijske zone Sisku, Kutini te Slavonskom Brodu. Najveće probleme s onečišćenjem zraka ima Slavonski Brod zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini.U Slavonskom Brodu u prosincu 2013. i početkom 2014. godine zabilježene najveće količine otrovnih i za zdravlje opasnih količina sumporovodika te lebdećih čestica i benzena, ali i sumporova dioksida. Sumporovodik (zastarjeli naziv za vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac” – H2S) bezbojan je i vrlo otrovan plin koji vonja na trula jaja, a upravo je neizdrživ smrad bio upozorenje Brođanima da nešto nije u redu s njihovim zrakom. Dopuštena je granična vrijednost 7 mikrograma po prostornom metru (μg/m3 ), a izlaganje niskim koncentracijama može izazvati iritaciju očiju, suho grlo i kašalj, kratak dah i nakupljanje tekućine u plućima. Dugoročno izlaganje niskim koncentracijama uzrokuje umor, gubitak apetita, glavobolje, slabljenje pamćenja i sl., a visoke koncentracije (700 - 800 μg/m3 ) mogu biti smrtonosne u vrlo kratkom roku. U Slavonskom Brodu 4. prosinca 2013. zabilježena je vrijednost od 124,6 μg/m3 , što je 18 puta više od granične vrijednosti. Početkom 2014., točnije 7. siječnja u 13 sati, zabilježeno je rekordnih 220 μg/m3 , a istodobno je zabilježena i rekordna količina sumporova dioksida 746 μg/m3. Mislim da bi cilj trebao biti postizanje dugoročne razine kvalitete zraka koje ne ugrožavaju i ne utječu negativno na ljudsko zdravlje i okoliš. Nastojati na različite načine smanjiti onečišćenje zraka: putem zakonodavstva, suradnjom sa sektorima koji su odgovorni za onečišćenje zraka te međunarodnim, nacionalnim i regionalnim tijelima i nevladinim organizacijama te putem istraživanja. Uzeti za cilj smanjenje emisije i postaviti ograničenja i ciljne vrijednosti kvalitete zraka radi smanjenja izloženosti onečišćenom zraku.
2. Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti, ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjim globalnim zatopljenjem. Voda se pri zagrijavanju širi. Istovremeno se zbog globalnog zatopljenja tope polarne ledene ploče i ledenjaci. U kombinaciji tih dviju promjena dolazi do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju. U 20. stoljeću temperatura je narasla za 0.6 stupnjeva celzijusa. 2007. godina druga je najtoplija godina u povijesti mjerenja. Štoviše, počevši od 1990. godine dosad je zabilježeno čak 14 najtoplijih godina u modernom dobu. Godišnje otapanje ledenjaka danas je 1,6 puta brže nego u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te čak 6 puta brže nego u osamdesetima. Ozon u stratosferi je smanjen za 10 do 15 posto tijekom zadnjih šest desetljeća, a na južnom polu i do 60%. Sve su to promjene koje se s klimom događaju u zadnje vrijeme, a upućuju na postojanje problema. Osim toga otapanje ledenjaka smanjuje slanoću, a samim tim i gustoću mora, koja je povezana s intenzitetom kretanja morskih struja. Tako bi slabljenje golfske struje koja se kreće Atlantikom, rezultiralo oštrijim zimama i hladnijim ljetima. Neki znanstvenici predviđaju da bi golfska struja mogla i nestati, i to već između 2025. godine i kraja stoljeća, zbog čega bi se Europa i Sjeverna Amerika suočile s novim ledenim dobom. Globalno zatopljenje pogoduje i širenju nekih bolesti poput malarije i kolere, jer se zatopljenjem širi područje u kojem uzročnici tih bolesti mogu živjeti. Smatra se da 150 000 ljudi godišnje umire od posljedica klimatskih promjena, a čak 5 milijuna oboli od bolesti uzrokovanih njima. Prema nekim procjenama taj bi se broj do 2030. godine mogao udvostručiti, a bolesti najčešće pogađaju upravo stanovništvo nerazvijenih zemalja.
3. Svjetlosno onečišćenje okoliša danas je globalni problem kojemu se pripisuju ekonomski, astronomski, sigurnosni, ali i zdravstveni problemi koji utječu na čovjeka i izazivaju brojne neželjene zdravstvene učinke. Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću jest povećanje rasvijetljenosti neba tijekom noći, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš. Glavni su uzročnici svjetlosnog onečišćenja nepravilno postavljena vanjska rasvjetna tijela, ona koja svojom konstrukcijom rasipaju svjetlost oko površine umjesto prema tlu koje treba biti osvijetljeno te postavljanje neekoloških rasvjetnih tijela. Brojni su primjeri pokazatelji negativnog i štetnog utjecaja na biljni i životinjski svijet: ptice se ne gnijezde u osvijetljenim područjima, selice gube orijentaciju, velik broj insekata i šišmiša stradava, izražen je negativan utjecaj na reprodukcijski ciklus određenih vrsta riba, a kod biljaka se događa prerana vegetacija. Posljedice svjetlosnog onečišćenja mogu dovesti do potpunog nestanka pojedinih životinjskih i biljnih vrsta. Razina buke iz okoliša u porastu je u gradskim područjima, većinom zbog povećanja prometnog opterećenja te pojačanih industrijskih i rekreacijskih aktivnosti. Procjenjuje se da je oko 20 % stanovnika EU-a izloženo buci čije se razine smatraju neprihvatljivima, što može utjecati na kvalitetu života te dovesti do znatnih razina stresa, poremećaja pri spavanju i nepovoljnih posljedica na zdravlje kao što su kardiovaskularni problemi. Buka utječe i na divlju faunu i floru. Svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom dva su relativno novija pojma za javnost za razliku od onečišćenja zraka, vode, tla itd. Rekla bi da u RH onečišćenje bukom trenutno veći i važniji problem, pošto je veličina države relativno mala kao i broj stanovnika u usporedbi s nekim ostalim državama svijeta poput Kine, SAD-a, Indije itd., a manja država i manji broj stanovnika dovode i do manje rasvjeta i nepotrebnih svjetala po noći. Dok onečišćenje bukom ipak ima direktan utjecaj na život ljudi, i drugih organizama, poput nesanice, srčani problemi, visok tlak, stres, anksioznost itd.
1. Iako Hrvatska nije na „crnoj listi“ zemalja u kojima je velika zagađenost zraka, ta zagađenost itekako postoji. Kao primjer uzmimo Zagreb, naš glavni grad u kojemu je protok automobila po cestama velik, pogotovo kada se ljudi idu ili se vraćaju na posao. Ti automobili ispuštaju štetne plinove koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva kojime se pokreću automobili. Što više ljudi po Zagrebu vozi automobile, to više pridonose zagađenju zraka kojeg udišemo i nastajanju kiselih kiša koje uzrokuju štete po građevinama. Taj problem možemo riješiti većim korištenjem javnoga prijevoza, pogotovo tramvaja koje pokreće električna struja. Ovom epidemijom kojom smo zahvaćeni, dokazano je kako smanjenom vožnjom osobnih automobila, pozitivno utječemo na kvalitetu zraka našega Zagreba.
2. Ozon je u stratosferi odgovoran za upijanje UV-B i UV-C zračenja koje dolazi od Sunca. Kako život bez ozonskog sloja ne bi bio moguć na Zemlji, važno je njegovo očuvanje. No kako se ljudi uvijek koriste neistraženim kemikalijama misleći da su dobre, tako su se koristili i freonima, koji su uzrokovali ozonske rupe, odnosno oštećenje ozonskog sloja. Oštećenje ozonskog sloja može imati velike utjecaje na Zemlju jer veće kolićine UV-B i UV-C zračenja dolaze do nas. Neke od posljedica su karcinom kože, oštećenja očiju, negativan utjecaj na imunološki sustav te dolazi do oštećenja nekih materijala poput drva i tkanine.
3. Smatram da je u Hrvatskoj prisutnije svjetlosno onečišćenje od onečišćenja bukom, jer se onečišćenje bukom najčešće veže s prometnicama koje nisu toliko ni razvijene kod nas kao što su u inozemstvu, dok se s druge strane pokušavaju osvijetliti sva područja po kojima se ljudi kreću da se osjećamo sigurnije te se u nekim većim gradovima, kao posljedica toga ni ne vidi zvjezdano nebo.
1. Analizom stanja kvalitete zraka utvrđeno je da je zrak na području Krasice prekomjerno onečišćen sumpornim dioksidom (SO2), sumporovodikom (H2S) i ozonom (O3) dok je zrak na utjecajnom području terminala za rasute terete Luke Rijeka prekomjerno onečišćen lebdećim česticama (PM10). U skladu s navedenim oba područja se svrstavaju u II kategoriju kvalitete zraka, odnosno u područja s prekomjerno onečišćenim zrakom. Analizom emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih i pokretnih izvora utvrđeno je da je II kategorija kvalitete zraka na području Krasice rezultat aktivnosti Termoelektrane Rijeka i Ina rafinerije nafte na Urinju dok je II kategorija kvalitete zraka s obzirom na parametar PM10 posljedica aktivnosti na terminalu za rasuti teret Luke Rijeka. S obzirom na navedeno, napori da se postigne I kategorija kvalitete zraka na navedenim lokacijama moraju biti prvenstveno usmjereni ka ovim onečišćivačima. Također, predviđene su i mjere poboljšanja imisijskog monitoringa na području Grada Bakra te je jedna od prioritetnih mjera koju je potrebno poduzeti u tom smislu uspostava kontinuiranog imisijskog monitoringa lebdećih čestica na utjecajnom području Luke Rijeka. Na taj način omogućiti će se pravovremena intervencija prema onečišćivaču te će se smanjiti rizik od mogućih štetnih posljedica po zdravlje stanovnika grada Bakra. Predviđene su i mjere zaštite stanovnika u slučaju prekoračenja onečišćujućih tvari u zraku. Realizacijom mjera omogućiti će se postizanje I kategorije kvalitete zraka s obzirom na parametre SO2, H2S i PM10.
2. Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode. Ako dođe do poplava, posljedice za poljoprivredne usjeve su nepovratne. Zbog prevelike količine vode, biljke trunu i tako se stvara velika količina biootpada koji je potrebno zbrinuti. Također, poplava je pojava kojoj se organizmi ne mogu prilagoditi. Smanjenje kvaliteta voda može nastupiti u trenutku miješanja površinske vode, zagađene brojnim onečišćivalima poput uginulih biljaka i životinja te raznim patogenima zbog cirkulacije, s podzemnim vodama. Čak i kad se voda povuče, ostat će brojne lokve i bare u blizini kojih će se razvijati mnoštvo komaraca. S druge strane, ponekad se mogu uočiti i pozitivne posljedice poplava na okoliš, poput obogaćivanja podzemnih voda u sušnim područjima, poboljšanja plodnosti tla i biološke raznolikosti površinskih voda zbog transporta hranjivih tvari te upravljanja prirodnim ekosustavima.
3. Smatram da je u Hrvatskoj prisutnije svjetlosno onečišćenje zbog velikog područja naseljenosti, a i zbog rasvjetljavanja izvannaseljenih područja. Uklanjanjem rasvjete nenaseljenih područja uvelike bi se uštedio novac i pružilo adekvatno stanište životinjskim vrstama koje tamo obitavaju. Gradove i prometnice je neizbježno rasvjetljavati zbog neprestanog kretanja stanovništva, ali bi se trebalo pobrinuti da se u svim pogonima koji po noći ne rade ugase svi izvori svjetla te tako umanji prisutno zagađenje. Smatram da je RH puno manje onečišćena bukom zbog manjeg broja stanovništva u odnosu na neke veće europske zemlje te je samim time smanjena cirkulacija prometa i buke koja dolazi od prijevoznih vozila i sa gradilišta.
1 . U Hrvatskoj najviše problema s onečišćenjem zraka ima Slavonski Brod zato što se u njegovoj blizini, u Bosanskom Brodu, nalazi rafinerija nafte. U toj rafineriji se kao pogonsko gorivo koristi mazut čijim izgaranjem nastaju lebdeće čestice koje u velikoj mjeri onečišćuju zrak. U Slavonskom Brodu su zabilježene povišene vrijednosti PM2,5. To predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, pogotovo zato što se radi o kontinuiranom i dugoročnom izlaganju onečišćujućim tvarima. Ovaj problem se može riješiti tako da rafinerija zamjeni mazut sa nekim drugim pogonskim gorivom čijim izgaranjem neće nastajati lebdeće čestice opasne za ljude i okoliš.
2. Jedni od uzročnika klimatskih promjena jesu staklenički plinovi, primjerice ugljikov dioksid i metan, koji se u velikoj mjeri svakodnevno ispuštaju u atmosferu. To rezultira zagrijavanjem Zemljine površine, odnosno povišenjem temeperature zraka. Zbog toga dolazi do otapanja ledenjaka, a posljedično i dizanja razine mora. Ovo pak uzrokuje ugrožavanje različitih životinjskih vrsta kojima je stanište ugroženo ili polako nestaje. Također se mijenja i cjelokupna klima na planeti Zemlji pa je tako sve teže uočiti prijelaze između četiri godišnja doba i dešava se da imamo nagli prijelaz iz ljeta u zimu. Dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta, suša i poplava, zato što oborine nisu jednoliko raspoređene.
3. Smatram da je u RH prisutnije onečišćenje bukom. U velikim gradovima je onečišćenje bukom posebno uočljivo zbog pojačanog prometa, javnog prijevoza, velike koncentracije ljudi na jednom mjestu, gradilišta i raznih strojeva. U manjim sredinama je ovo onečišćenje manje primjetno, ali i dalje prisutno zbog konstantnog protoka motornih vozila. Svjetlosno onečišćenje je također veliki problem, ali smatram da je to prvenstveno problem u većim gradovima, dok je na cjelokupnoj razini RH onečišćenje bukom ipak prisutnije.
1. Kvaliteta zraka predstavlja jedan od važnijih čimbenika održanja zdravlja ljudi i ukupnog ekosustava. Stoga sve veće emisije sumporovih i dušikovih oksida, teških metala, ugljikovodika, amonijaka i drugih tvari iz raznih izvora, onečišćenje ozonom i lebdećim česticama, predstavlja ozbiljan problem kojeg je potrebno što prije riješiti. Republika Hrvatska također ima problem onečišćenja zraka. Najzahvaćenija područja su urbana područja, odnosno područja velikih gradova RH. Mjerenjem se pokazalo da je zrak u Hrvatskoj onečišćen lebdećim česticama i to uglavnom u ovim gradovima: Sisak, Osijek, Kutina, Slavonski Brod i Zagreb. Slavonski Brod se istaknuo zbog najveće onečišćenosti, prvenstveno zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini. Rješenje se treba pronaći u manjem korištenju automobila, kemijskih sredstava, sprejeva, promjenom životnih navika, korištenjem obnovljivih izvora energije, te jednostavno pridržavanje zakona i pravilnika. No najprije, prvi korak rješenja bi bilo ozbiljno shvaćanje i želja za rješavanjem problema onečišćenja zraka.
2. Klimatske promjene se mogu očitati ponajviše u atmosferi, koja je usko povezana sa svim zbivanjima u cijelom Zemljinom sustavu. Ta zbivanja uključuju oceane i druge vode, tlo, živi svijet, te ledeni pokrov. Na primjeru ozona se mogu objasniti neke od posljedica klimatske promjene na okoliš. Ozon je prirodni manjinski sastojak atmosfere. On ima važnu ulogu za život na Zemlji, ozon vrši potpunu apsorpciju ultraljubičastog dijela Sunčevog zračenja koje je u količini u kojoj dolazi na gornju granicu atmosfere letalno za živa bića. Ozon u stratosferi zaustavlja dvije vrste ultraljubičastih zraka, UV-B i UV-C zrake. Davno se počeo uništavati ozonski sloj sa kontinuiranim korištenjem neistraženih kemikalijama, kao što su bili freoni. Oštećenje ozonskog sloja se odražava negativno na zdravlje ljudi, životinja, poljoprivredne kulture i brojne materijale. Za ljude, povećana izloženost UV-B zrakama uzrokom je raka kože, oštećenja oka i oslabljenja imunološkog sustava. Kod životinja, baš kao kod ljudi, povećana izloženost može uzrokovati rak kože. Također pojaćana izloženost UV-B zrakama može imati utjecaj na rane stadije razvitka mnogih vrsta (mutacija). Kod biljaka, povećana izloženost UV-B zrakama može usporiti proces rasta. Uz sve negativne utjecaje, prodiranje ultraljubičastih zraka ima utjecaj na globalno zagrijavanje, što nosi još više negativnih posljedica klimatske promjene.
3. Rast industrijske civilizacije nosi prekomjerno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti. Tu nastaje svjetlosno onečišćenje. Svjetlosno onečišćenje ima negativan utjecaj na ekonomiju zbog nepotrebnog trošenja energije i uzaludnog financijskog troška. Uz negativan utjecaj na ekonomiju, svjetlosno onečišenje ima velik utjecaj na okoliš, nažalost također negativan utjecaj. Nepotrebno dolazi do emisije ugljikovog dioksida štetnog za okoliš, remetenje bioritma životinja zbog ne razlikovanja dana i noći. Zbog tog poremećaja dana i noći, mravi počinju raditi treću smjenu, male kornjače, umjesto u more, krenu prema gradskim izvorima svjetla, ptice se ranije gnijezde. Svjetlosno onečišćenje ima negativan učinak i na ljudsko zdravlje. Zbog noćnog svjetla po noći, remeti se proizvodnja melatonina, važnog hormona za naše zdravlje. Zbog industrijalizacije, urbanizacije, napretka tehnologije i prometa, javlja se i onečišćenje bukom. Uzroci onečišćenja bukom su automobili, zrakoplovi i drugi antropogeni čimbenici. Onečišćenje bukom ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, kao što je stres i srčani problemi. Republika Hrvatska ima i onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje. Smatram da je svjetlosno onečišćenje prisutnije u RH, zbog toga što Hrvatska ne posjeduje prometnice u velikim razmjerima kao što neki gradovi posjeduju, npr. New York. Neki stručnjaci tvrde da je svjetlosno onečišćenje Zagreba veće od Hong Konga i Beča te da na javnu rasvjetu trošimo čak 6 puta više od preporučenog.
1. Onečišćenje zraka u Hrvatskoj je različito u različitim dijelovima zemlje. Najveće onečišćenje je uj Slavonskom Brodu zbog rafinerije u Bosanskom Brodu. Spriječiti bi se moglo uvđenjem regulativa za otpadne tokove iz tvornica i rafinerija, ali isto tako i uvođenjem obnovljivih izvora energija i onih tehnologija koje ne štete okolišu.
2. Od stakleničkih plinova većinski dio problema klimatskih promjena, poljoprivreda, odlaganje otpada, upotreba industrijskih fluoriranih plinova te izgaranje fosilnih goriva. Poljoprivreda i odlaganje otpada primarno predstavljaju problem zbog emisije metana, koji ima potencijalno djelovanje kao staklenički plin s visokim potencijalom za globalno zatopljenje. Metan se u zraku oksidira proizvodeći ugljikov dioksid i vodu te zbog istog metan u atmosferi može postojati oko 7 godina. Emisija metana iz odlagališta otpada nastaje anaerobnom razgradnjom organskog otpada pomoću metanogenih bakterija. Upotreba industrijskih fluoriranih plinova oštećuje ozonski sloj. To su uglavnom haloni i freoni, koji se nalaze i koriste u aerosolima gdje služe kao potisni plin, u proizvodnji plastičnih masa, u sredstvima za čišćenje i odmašćivanje u elektroindustriji i u domaćinstvima kao otapala, hladnjacima i ledenicama te klima uređajima i uređajima za gašenje požara.
3. U Hrvatskoj je prisutno i svjetlosno onečišćenje i onečošćenje bukom. Smatram da je svjetlosno onečišćenje prisutnije zato što je onečišćenje bukom uvelike vezano uz prometnice koje u Hrvatskoj nisu toliko razvijene koliko u nekim drugim zemljema. Svjetlosno onečišćenje je prisutnije zbog velikog područja naseljenosti, a i zbog rasvjetljavanja izvannaseljenih područja. Gradove i prometnice je neizbježno rasvjetljavati zbog neprestanog kretanja stanovništva, ali bi se trebalo pobrinuti da se u svim pogonima koji po noći ne rade ugase svi izvori svjetla te tako umanji prisutno zagađenje.
1. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj različita je na različitim mjestima. U manjim mjestima čišći je zrak, dok je u većim gradovima kao na primjer Zagreb ili Rijeka više zagađen. U Slavonskom Brodu problem je zagađenje zraka lebdećim česticama PM2,5( 29,9 mikrograma po m^3 dok je dopušteno 25) zbog rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu. Ovo je primjer širenja onečišćenja. Problem onečišćenja može se riješiti uvođenjem regulativa za otpadne tokove iz tvornica i rafinerija, korištenjem obnovljivih izvora energije i izborom okolišno prihvatljivih tehnologija.
2. Posljedice klimatskih promjena globalna su pojava, tj. osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Topljenjem ledenjaka raste razina mora. U nekim regijama sve češći su ekstremni vremenski uvjeti i kiše, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Obilne kiše mogu rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode. Posljedice poplava za poljoprivredne usjeve su nepovratne. Zbog prevelike količine vode, biljke trunu i tako se stvara velika količina biootpada koji je potrebno zbrinuti. Također, organizmi se ne mogu prilagoditi takvim promjenama. Čak i kada se voda povuče, onečišćenje će ostati u tlu i kod preostalih lokvi i bara razmnožavat će se komarci. Ali ipak, ako voda nije onečišćena, mogu se uočiti i pozitivne posljedice poplava na okoliš, poput obogaćivanja podzemnih voda u sušnim područjima, poboljšanja plodnosti tla i biološke raznolikosti površinskih voda zbog transporta hranjivih tvari te upravljanja prirodnim ekosustavima. Osim poplava, problem predstavljaju i staklenički plinovi, primjerice ugljikov dioksid i metan, koji se u velikoj mjeri svakodnevno ispuštaju u atmosferu. To rezultira zagrijavanjem Zemljine površine, odnosno povišenjem temeperature zraka. Ovaj problem moguće je riješiti smanjenjem korištenja osobnih automobila, odnosno korištenjem tramvaja u velikim gradovima i vožnjom bicikla. Ljudi uvijek koriste neistraženim kemikalijama misleći da su dobre, tj. ne poznaju štetne posljedice istih, tako su se koristili i freonima, koji su uzrokovali ozonske rupe, odnosno oštećenje ozonskog sloja.
3. Smatram da je u RH veći problem svjetlosno onečišćenje nego onečišćenje bukom. Osvjetljeni su i manji gradovi, općine i sela, dok je onečišćenje bukom prisutno samo u većim gradovima. Onečišćenje bukom veći je problem u razvijenijim državama gdje ima više većih gradova pa samim time i prometa dok u Hrvatskoj to nije slučaj. Problem svjetlosnog zagađenja moguće je riješiti uvođenjem ulične rasvjete koja je natkrivena s gornje strane. Ovako će biti riješen i problem negativnog utjecaja rasvjete na noćne životinje kao na primjer ptice i šišmiše.
1.U zadnje vrijeme zrak je sve više onečišćeni u Hrvatskoj. Naravno područja većih gradova su tu najviše na meti. Zadnje veće onečišćenje upravo Zagreba bilo je nedavno kada je Zagreb bio grad u Europi sa najoneišćenijim zrakom i to na području Novog Zagreba najviše (Dugave). Bezobzira na određena onečišćenja u Hrvatskoj koja su svakako manja od neki gradova u svijetu ako što su New York ili Peking, mi imamo još tu dobru stranu da imamo puno šuma i raznih ekosustava u kojima je donekle sačuvana flora i fauna pomoću koje se može proizvoditi čišći zrak. Jasno u tom slučaju mislim da se treba posvetiti i veća zaštita samih šuma jer su nam one najveći izvor kisika i čistoga zraka kao i područja planina. S obzirom na turiste koje imamo tijekom cijele godine tu je onda svakako bitno postaviti mjere ponašanja i korištenja prostora u kojem se ljudi nalaze u prirodi (da se smanje slučajevi požara, stvaranja nekih toksičnih plinova radi automobila ili drugih sekvenci).
2.Sve u prirodi je povezano pa tako i moguće klimatske promjene na okoliš. Možemo uzeti za primjer efekt staklenika koji može biti negativan ako se u atmosferu emitiraju veće količine stakleničkih plinova s čime dolazi do pojave zadržavanja prevelike količine topline na Zemlji. Samim time dolazi do otapanja ledenjaka na polovima I podizanje razine mora. Pod utjecajem tih većih temperature dolazi i do promjene flore i faune što može utjecati I na promjenu ishrane životinja i ljudi.
3.Osobno mislim da su oba onečišćenja visoko zastupljena u Hrvatskoj. Pošto sam iz Zagreba više primjećujem i rekla bih da je onečišćenje bukom možda veći problem u RH općenito kako u većim gradovima tako i u područjima gdje su velike industrije i zastupljena poljoprivreda. Prevelika industralizacija, nove tehnologije a najviše nekako utjecaji auta koji su većim gradovima jako zastupljeni. Bilo bi super kada bi se mogli prebaciti na drugačije načine prijevoza u prometu npr.većem korištenju bicikla što je u nekim državama u Europi dosta zastupljeno. Samim time bi se smanjila buka koju stvaraju auti a I smanjile bi se emisije toksičnih plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Svi danas traže taj neki mir, da mogu pobjeći negdje u prirodu u tišinu što je ujedno i pokazatelj velikog onečišćenja buke.
1. U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim česticama i to ponajprije u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje. Posljednjih godina onečišćenje je zabilježeno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku i Slavonskom Brodu. Najveće probleme s onečišćenjem zraka ima Slavonski Brod zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ciljana vrijednost za PM2,5 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi je 25 µg/m3 u godini, a Slavonski Brod ima 29,29 µg/m3 izmjerenih u posljednjih godinu dana. Lebdeće čestice PM10 i PM2,5 ujedno su dugoročno najštetnije jer ulaze vrlo duboko u pluća, bronhe i alveole. Ovaj primjer nam pokazuje kako se onečišćenje može lako širiti iz jedne države u drugu, te kako su stanovnici Slavonskog Broda direktno izloženi onečišćujućim tvarima iz rafinerije štetnim za njihovo zdravlje. Onečišćenje bi se moglo spriječiti pravilnim odlaganjem kemikalija i otpadnih voda rafinerije i uvođenjem novih i pogodnijih tehnologija za preradu nafte, bez obzira koliko one koštale, jer je zdravlje ljudi najbitnije.
2. Klimatske promjene su sveprisutne, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Klimatske promjene imaju utjecaje i značajne posljedice na vode i tlo, floru i faunu koja obitava u tim sustavima , te također i na ljude. Klimatske promjene nisu zaobišle ni zrak čija se kvaliteta postupno narušava. Jedno od najvećih klimatskih promjena je globalno zatopljenje. Staklenički plinovi su uzročnici većinskog dijela klimatskih promjena, a izvori su im poljoprivreda, odlaganje otpada, upotreba industrijskih fluoriranih plinova, te izgaranje fosilnih goriva. Plinovi nastali izgaranjem utječu na okoliš tako što se skupljaju u atmosferi i tako stvaraju staklenički učinak. Otapaju se u vodi koja se nalazi u atmosferi, uslijed čega joj se smanjuje pH vrijednost te nastaju takozvane kisele kiše koje koje uništavaju biljke i erodiraju u građevine i stijene. Porast temperature zraka događa se uslijed nakupljanja stakleničkih plinova u atmosferi koji onemogućuju vraćanje elektromagnetskog Sunčevog zračenja natrag u atmosferu te tako stvaraju efekt staklenika. Globalnim zatopljenjem sve više se tope ledenjaci te se na taj način podiže razina mora. Potencijalna rješenja utjecaja klimatskih promjena su održivi razvoj, kružno gospodarstvo te povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Posljedice klimatskih promjena ne možemo zaustaviti, ali možemo ublažiti !
3. Smatram da su i svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom prisutni u Republici Hrvatskoj, međutim, onečišćenje bukom je izraženije. Za razliku od visoko razvijenih europskih zemalja, svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj je prisutno samo u najvećim gradovima, najviše u glavnom gradu Zagrebu. Onečišćenje bukom je zastupljenije kroz cijelu Hrvatsku. Turizam na Jadranu tijekom ljeta je izvor buke na moru zbog velikog broja ljudi, raznih trajektnih linija i drugih morskih plovila učestalijih tijekom ljetnih dana koje direktno utječu na zdravlje morskih životinja. Jedan od glavnih onečišćenja bukom su također cestovni i zračni promet. Prometne gužve u većim gradovima, posebice Zagrebu, proizvode previše buke, ali i razna druga onečišćenja.
1. Kvaliteta zraka je u svim dijelovima RH drugačija. Naravno da je onečišćenje zraka veće u većim gradovima zbog prometa i brojnih tvornica koje ispuštaju štetne plinove u atmosferu. Slavonski Brod je grad u RH u kojemu je zrak najviše onečišćen zbog rafinerije koja se nalazi u Bosanskom Brodu. Onečišćenje zraka moguće je smanjiti uvođenjem obnovljivih izvora energije, korištenjem javnog prijevoza umjesto osobnih automobila.
2. Smatram da je najveća posljedica klimatskih promjena globalno zatopljenje. Zbog globalnog zatopljenja ledenjaci se masovno tope i tako podižu razinu mora. Kako se ledenjaci tope tako polarne životinje izumiru jer ostaje bez svog staništa. Visoka temperatura uzrokovana globalnim zatopljenjem odgovorna je za širenje brojnih infektivnih bolesti što rezultira povećanom stopom smrtnosti. Posljedica globalnog zatopljenja ima još mnogo, no ovo su samo neke od njih.
3. U Hrvatskoj je prisutno svjetlosno onečišćenje kao i onečišćenje bukom. Smatram da je u Hrvatskoj ipak prisutnije svjetlosno onečišćenje zbog konstantnog osvjetljavanja svakog dijela grada, dok je onečišćenje bukom prvenstveno povezano sa centrom grada i nije toliko zastupljeno u udaljenijim dijelovima grada.
Najonečišćeniji dijelovi Hrvatske su urbana područja u kontinentalnom dijelu zemlje gdje izvore onečišćenja predstavljaju najviše promet i industrija. Njihov se utjecaj može smanjiti ograničavanjem prometa, konzumacijom javnog prometa, upotrebom električnih automobila, smanjenjem emisija ispušnih plinova tvornica ili postavljanjem filtera na dimnjake… No, nedavno smo bili svjedoci prekomjernog onečišćenja zraka u Hrvatskoj koji je postavio problem u narušavanju zdravlja ljudi (pojava akutnih i kroničnih respiratornih problema). Nošene vjetrom, povelike koncentracije lebdećeg pijeska iz pustinje Karakum dospjele su na područje Hrvatske. Ovo nam je samo primjer da je onečišćenje globalni problem u kojem treba sudjelovati cijelo čovječanstvo jer se u budućnosti mogu pojaviti mnogo opasnije čestice.
Klimatske promjene nastaju prirodnim i antropogenim putem. Kolebanja oceana, pomicanja tektonskih ploča, sunčevo zračenje, vulkanske erupcije… uzrokuju promjene, no ipak najveći negativan otisak ostavio je čovjek. Staklenički plinovi koje svakodnevno proizvodimo postali su sinonim za klimatske promjene koje, zbog pretjeranog zagrijavanja zemlje, imaju velike posljedice. Te posljedice se osjećaju u raznim gospodarskim sektorima; pate poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo; uzrokuju izumiranje vrsta koje se ne mogu prilagoditi na promjenu njihovog staništa i klime, mijenja se bioraznolikost (pojavljuju se nove vrste), predviđa se podizanje razine mora, te se time postavljaju temelji za sljedeće vremenske neprilike.
Smatram da su oba podjednako zastupljena jer su oba zastupljena u prevelikoj mjeri. Onečišćenja se ne smatraju prevelikom prijetnjom i često su zanemarena, iako imaju velike posljedice kojih možda ljudi nisu svjesni. Imaju velik utjecaj na životinjski svijet, remete njihov bioritam, ali djeluje i na čovjeka opterećujući njegov sustav s prevelikom količinom podražaja koji uzrokuju promjene u ponašanju koje ljudi ne povežu s onečišćenjem.
1.Onečišćenje zraka nije problem samo jednog područja zato što se strujanjem zraka onečišćuju sva područja. U Hrvatskoj je najveći problem onečišćenja zraka lebdećim česticama i to ponajprije u urbanim dijelovima u kontinentalnom dijelu zemlje, u velikim gradovima poput Zagreb, Rijeke i Splita. Veliki problem onečišćenja zraka je u Slavoniji u Slavonskom brodu, a ti problemi s onečišćenjem zraka nastaju zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini. Zato su koncentracije lebdećih tvari veće od dopuštenog, PM 2,5 je dopušteno 25 mikrograma po m^3, a u Slavonskom Brodu je 29,9. Problemi s onečišćenjem zraka se mogu spriječiti i smanjiti tako da reguliraju otpadni tokovi iz tvornica i rafinerija te da se postave zakonske regulative o ispuštanju otpada u okoliš.
2.Jedna od najvećih klimatskih promjena je globalno zatopljenje .Globalno zatopljenje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime. Posljedice koje možemo primijetiti su da se otapaju veliki ledenjaci na Antarktici i Arktiku time se smanjuje stanište organizmima koji tamo žive i raste razina mora i oceana. Zbog porasta razine vode može doći do poplava koje mogu dospjeti u pitke vode te ih tako onečistiti. Kako bi se to spriječilo treba smanjiti efekte globalnog zatopljenje jer inače neće ostati dovoljno pitke vode i resursa za ljude i ostale organizme.
3.Po mom mišljenju u Republici Hrvatskoj je prisutnije svjetlosno onečišćenje od onečišćenja bukom zato što se onečišćenje bukom većinom veže za velike prometnice koje u Hrvatskoj nisu razvijene kao u zapadnijim zemljama poput Njemačke ili Francuske. Svjetlosno onečišćenje je veliki problem jer se organizmima koji su aktivni po noći i sumraku ometa potraga za hranom. Jedan od načina kako bi se svjetlosno onečišćenje smanjilo jest da se smanji broj uličnih lampi te da one obasjavaju svjetlošću područje ispod njih, a ne nebo te tako ometaju leteće organizme.
1.Onečišćeni zrak je onajčija je kvaliteta takva da može groziti zdravlje, kvalitetu života i štetno utjecati na sve dijelove okoliša. Onečišćenje zraka predstavlja veliki problem za zdravlje ljudi i ukupan okoliš. Prijenos onečišćenja se odvija na velikim udaljenostima čime se posljedice dislociraju od uzorka pa je često rezultat emisija industrijskih područja koje zapravo nije u blizini izvora onečišćenja. U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim čestima i to najviše u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje. Lebdeće čestice (PM) su čestice koje lebde kroz zrak. Takve onečišćujuće tvari mogu biti morska sol, crni ugljen, prašina i zgusnute čestice određenih kemijskih tvari. Izvori emisija lebdećih čestica su prirodni (prašina, šumski požari, vulkani) i antropogeni (sagorijevanje krutih i fosilnih goriva, građevinski radovi, automobili..). Praćenje kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj započelo je 1963. godine u Zagrebu, a kasnije su se mjerenja proširila i na ostale gradove. Onečišćenje u zadnje vrijeme zabilježeno je u šest gradova: Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku i Slavonskom Brodu. Najveće probleme s onečišćenjem zraka ima Slavonski Brod zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini.Ciljne vrijednosti za PM2,5 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi je 25 µg/m3 u godini, a Slavonski Brod ima 29,29 µg/m3 izmjerenih u posljednjih godinu dana. Uz stacionarne industrijske objekte koji emitiraju najviše lebdećih čestica u atmosferu, utvrđeno je da značajnu ulogu imaju i pokretni izvori onečišćenja, tj. promet. Lebdeće čestice PM10 i PM2,5 ujedno su dugoročno najštetnije jer ulaze vrlo duboko u pluća, u bronhe, a eventualno i u alveole i mogu izazvati ozbiljne probleme u respiratornom sustavu. Također, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Europskoj uniji za više od osam mjeseci. .Kako bi onečišćenje zraka sveli na minimum moramo usavršiti zakonodavstvo, smanjiti emisije fosilnih goriva u kojima se nalaze lebdeće čestice i ostale štetne tvari te koristiti što je moguće više obnovljivih izvora energije.
2.Klimatske promjene su nažalost prisutne u cijelom svijetu. Možemo svugdje vidjeti njihov utjecaj ,a samim time i značajne posljedice na sve sastavnice okoliša. Jasno je da se klima mijenja uslijed prirodnih okolnosti, no naglasak je na globalnom zagrijavanju koje je posljedica ljudskih aktivnosti. Na njega najznačajnije utječe ugljični dioksid koji se oslobađa sagorijevanjem ugljena, naftei raznih naftnih derivata i plina te uzrokuje značajno povećanje stakleničkih plinova u atmosferi. Oko 22 milijarde tona CO2 ispusti se u atmosferu svakoga dana, a takav bi trend emisija mogao povećati prosječnu Zemljinu temperaturu za 1,4 – 6,4 °C do kraja ovog stoljeća. Pritom, povećanje temperature već iznad 2 °C dovelo bi do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajednice.
3.Svjetlosno onečišćenje okoliša danas je globalni problem kojemu se pripisuju ekonomski, astronomski, sigurnosni, ali i zdravstveni problemi koji utječu na čovjeka i izazivaju brojne neželjene zdravstvene učinke. pod pojmom „svjetlosno onečišćenje“ se u prvom redu podrazumijeva svaka nepotrebna emisija svjetlosti odnosno emisija u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti. Glavni su uzročnici svjetlosnog onečišćenja nepravilno postavljena vanjska rasvjetna tijela, ona koja svojom konstrukcijom rasipaju svjetlost oko površine umjesto prema tlu koje treba biti osvijetljeno te postavljanje neekoloških rasvjetnih tijela. Iako je u RH prisutno i onečišćenje bukom, smatram da je veći problem ipak svjetlosno onečišćenje jer je osvjetljenje prisutno u svim dijelovima RH, kako u većim gradovima, tako i onim manjima. Buka je pristunija u većim gradovima zbog raznih prometnica , a također cijeli cestovni promet kod nas nije toliko razvijen kao u ostatku svijeta.
1. Iako Hrvatska ipak nije na „crnoj listi“ zemalja u kojima je velika zagađenost zraka, ta zagađenost itekako postoji. Dobar primjer je glavni grad Zagreb u kojemu se nalazi mnogo tvornica koje ispuštaju dim. Također je velik protok automobila po cestama, a oni ispuštaju štetne plinove koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva. To pridonosi zagađenju zraka kojeg udišemo i nastajanju kiselih kiša koje uzrokuju štete po građevinama,usjevima, ali su opasne i po zdravlje ljudi. Taj problem možemo riješiti većim korištenjem javnog prijevoza, pogotovo tramvaja koje pokreće električna struja. Mogla bi se postaviti nova regulativa za otpadne tokove iz tvornica i rafinerija, ali i koristiti manje štetno pogonsko gorivo, odnosno obnovljive izvore energije.
2. Ozon je u stratosferi odgovoran za upijanje štetnih ultraljubičastih (UV-B, UV-C) zraka koje dolaze od Sunca. Zbog toga je bitno njegovo očuvanje jer bez njega ne bi bio moguć život na Zemlji. Ljudi su u prošlosti koristili mnogobrojne kemikalije ne znajući njihova štetna djelovanja, a među njima su i freoni koji su se koristili za rashladne strojeve i kao plin u dezodoransima i sl., a oni su uzrokovali ozonske rupe. Neke od posljedica kod ljudi su oštećenje vida, karcinom kože, negativan utjecaj na imunološki sustav, a u okolišu dolazi do oštećenja nekih materijala poput drva i tkanine te isušenja biljaka.
3. U Hrvatskoj je prisutno i svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom, ali je po mom mišljenju zastupljenije svjetlosno onečišćenje, jer se onečišćenje bukom najčešće veže s prometnicama koje nisu toliko razvijene kod nas kao što su u inozemstvu. Na svjetlosno onečišćenje u RH utječe veliko područje naseljenosti, nepotpuno zasjenjena rasvjetna tijela, ali i nepotrebna osvjetljenja i reklame. Kao posljedica toga ne vidi se zvjezdano nebo i zbunjuju se ptice. Jedno od rješenja je uvođenje ulične rasvjete koja je natkrivena s gornje strane, ali i smanjenje količine osvjetljenja.
1. Hrvatska ne spada među zemlje u kojima je prisutno veliko onečišćenje zraka, ali ipak postoji. Kao dobar primjer je grad Slavonski Brod koji ima velike koncentracije lebdećih čestica zbog rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu. Takva onečišćenja se šire zrakom, a mogla bi se spriječiti uvođenjem regulativa za otpane tokove iz tvornica i rafinerija, ali i uvođenjem obnovljivih izvora energije te onih tehnoogija koje ne štete okolišu.
2. Na klimatske promjene utječe globalno zatopljenje, odnosno zagrijavanje atmosfere. Uzrok je prekomjerno ispuštanje stakleničkih plinova koji uništavaju ozonski omotač, uzrokuju kisele kiše te porast prosječne temperature. Posljedica zatopljenja utječe najviše na otapanje ledenjaka što uzrokuje porast razine mora te ugrožavanje vrsta koje žive u hladnim područjima.
3. U RH je prisutno i svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom, ali je po mom mišljenju intenzivnije svjetlosno onečišćenje, jer se onečišćenje bukom većinom veže za prometnice koje nisu toliko razvijene u Hrvatskoj kao u inozemstvu. U RH na svjetlosno onečišćenje utječe veliko područje naseljenosti, nepotpuno zasjenjena rasvjetna tijela, nepotrebna osvjetljenja i reklame. Stručnjaci tvrde da je svjetlosno onečišćenje i do šest puta veće u RH od preporučenog. Kao posljedica toga ne vidi se zvjezdano nebo, a i zbunjuju se ptice. Neka od rješenja su: uvođenje ulične rasvjete koja je natkrivena s gornje strane, smanjenje količine osvjetljenja i korištenje za okoliš pogodnijih varijanti osvjetljenja.
1. U republici Hrvatskoj se razina onečišćenosti zraka procijenjuje analizom postojećeg stanja na osnovi rezultata mjerenja provedenih u razdoblju od najmanje pet godinana na osnovi indikativnih mjerenja, primjenom standardiziranih matematičkih modela i drugih metoda procjene koje se primjenjuju na području Europske unije. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je do sad bila dobra, no to ne znači da nije došlo do onečićenja zraka u pojedinim gradovima. U Sisku je prije nekoliko godina došlo do povećane emisije SO2, CO2, NOx i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) zbog prerade nafte u Ininoj rafineriji. Razine štednih plinova i lebdećih čestica su se od tada smanjile, no još uvijek povremeno prelaze granice normalnih vrijednosti. Navedeni problem se može dugoročno riješiti modernizacijom rafinerije i napuštanjem tehnologije spaljivanja plina na kiseloj baklji.
2. Posljedice klimatskih promjena i njihovi uzrici su brojni. Jedan od uzročnika klimatskih promjena koji ima najozbiljnije posljedice je ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Njihovim ispuštanjem došlo je do oštećenja ozonskog sloja te povećanja temperature. To je rezultiralo otapanjem ledenjaka i povisivanjem razine mora, klimatskim promjenama kao suša koje imaju velike posljedice na poljoprivredu i okoliš.
3. U Hrvatskoj je prisutno i svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom. I dok je svjetlosno onečišćenje uglavnom koncentrirano uz veće gradove, onečišćenje bukom je prisutnije. Osim buke i vibracija sa prometnica, prisutna je i buka s gradilišta, zračnih luka, a na moru i sa trajekata i sviuh plovila na motorni pogon.
1. Republika Hrvatska još uvijek ne spada u zemlje s najvećim problemima onečišćenja zraka, ali je taj problem itekako prisutan. Najrašireniji je problem onečišćenja zraka lebdećim čestima i to najviše u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje. Slavonski Brod tako zbog blizine rafinerije za preradu nafte ima najonečišćeniji zrak u Republici Hrvatskoj, a prilično su onečišćeni i Sisak, Zagreb, Kutina i Osijek. Onečišćenje zraka može se smanjiti ili spriječiti korištenjem obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva u procesima industrijske proizvodnje, poboljšanjem karakteristika ulaznih sirovina, unaprjeđenjem industrijskog procesa na način smanjenja ispuštanja otpadnih plinova u okolinu, recikliranjem te pročišćavanjem otpadnih plinova.
2. Porast temperature na Zemlji uvelike utječe na otapanje ledenjaka na polovima i Grenlandu, koje onda zatim uzrokuje podizanje razine mora čime će mnogi otoci u oceanima jednostavno nestati. Porast razine mora jedna je od najznačajnijih posljedica klimatskih promjena koja može utjecati na velik broj ljudi koji žive u obalnim područjima te su izloženi velikoj opasnosti da područja u kojima žive budu poplavljena. Te posljedice uključuju i sve snažnije oluje koje nastaju kada jaki vjetrovi guraju vodu prema unutrašnjosti, te uzrokuju velike poplave i razaranja koja će u budućnosti, kako će rasti razina mora, doći i dalje do unutrašnjosti.
3. U većim i naseljenijim gradovima prisutna su oba problema svjetlosnog onečišćenja i onečišćenje bukom, ali smatram da je onečišćenje bukom ipak u Hrvatskoj malo veći problem jer je ono prisutnije u svim dijelovima zemlje, dok je svjetlosno onečišćenje uglavnom problem samo većih gradova. U slabije naseljenim područjima manje je prometnica pa tako i manje osvijetljenih područja pa zato mislim da je problem onečišćenja bukom veći jer i u slabije naseljenim područjima izvan velikih gradova postoje mnoga industrijska područja, održavaju se građevinski radovi te sportska i zabavna događanja koja u skoro jednakoj mjeri onečišćuju bukom kao i u velikim gradovima.
1. Kvaliteta zraka u Republici hrvatskoj nije toliko alarmantna, međutim pošto je onečišćenje zraka globalni problem tako i Republika hrvatska ima u određenim područjima lošiju kvalitetu zraka. Onečišćenje zraka u republici Hrvatskoj se javlja u velikim gradovima kao što su Zagreb , te gradovima u kojima se ili se u njihovoj blizini nalaze tvornice ili rafinerije nafte( Sisak, Kutina, Osijek, Slavonski Brod). Kao što je poznato Grad Zagreb je najveći hrvatski grad te zbog gustog prometa i ispušnih plinova tvornica i toplane u zraku je prisutnija veća razina štetnih plinova . Problem se ispušnih plinova iz tvornica i toplana može se može riješiti pročišćavanjem ispušnih plinova kroz razne filtere te boljom regulacijom zakona gdje bi se sve tvornice trebale pridržavati zakonski određenih regulacija. Problem prekomjernog prometa u gradovima se može riješiti prelaskom na automobile sa električnim pogonom , vožnjom bicikla ili nekih drugih alternativnih načina prijevoza.
2. Kao što je već od prije poznato učinak staklenika je proces koji se svakodnevno odvija u atmosferi te je neophodan za život i njime se osigurava optimalna temperatura na zemlji. Također staklenički plinovi kao što su ugljikov dioksid, metan, vodena para i drugi plinovi pridonose učinku staklenika. Učinak staklenika je u današnjim vremenima postao izuzetno veliki problem zbog njegovog pre intezivnog učinka. Velike koncentracije staklenčkih plinova u atmosferi smanjuju postotak vračanja energije natrag u svemir, i time povećava temperaturu na zemlji. Na globalnoj razini zbog previsokih temperatura na zemlji dolazi do različitih promjena kao što su topljenje ledenjaka, neuravnotežena klima, … itd.
3. Svjetlosno onečišćenje kao i onečišćenje bukom su jedne od novijih vrsta onečišćenja te time loše utječu na okoliš. Što se tiče Republike Hrvatske smatram da je prisutnije onečišćenje bukom zbog sve urbanijeg načina života , velikog broja raznih prometnica, gradskog prometa , zračnog prometa, brojnih građevinskih radova, te kućanskih uređaja koji također pridonose onečišćenju okoliša bukom.
1. Onečišćenje zraka podrazumijeva prisutnost jedne ili više nepoželjni tvari u zraku, i to u koncentraciji koje mogu biti štetne za čovjeka i za okoliš. Republika Hrvatska nije na "crnoj listi" zemalja s onečišćenim zrakom, ali svejedno trebamo pripaziti na koncentraciju lebdeći čestica u zraku. Jedan od gradova čiji je zrak najviše onečišćen je Slavonski Brod. Naime, ondje se nalazi rafinerija nafte te se njezini ispušni plinovi oslobađaju u atmosferu. Zato je u Slavonskom Brodu zabilježena koncentracija lebdeće čestice PM2. 5 29.29 mikro grama po metru kubnom, a uobičajena je koncentracija 25 mikro grama po metru kubnom. Smatram da onečišćenje zraka možemo smanjiti češćim korištenjem javnog prijevoza, a ne osobnih vozila, te analiziranjem ispušnih plinova iz rafinerija te korištenjem procesa koji stvaraju manje toksični plinova.
2. Klimatske promjene su u današnjem svijetu sve prisutne. Jedna od klimatskih promjena koja ostavlja vrlo negativne posljedice na okoliš su kisele kiše. One uništavaju biljni svijet, te erodiraju građevine i stijene. Kisele kiše nastaju kada se plinovi koji izgaraju(iz automobila, tvornica i rafinerija) pomiješaju s vodnom parom te se kisele kiše počinju pojavljivati kao oborina na zemlji.
3.Iako su u Republici Hrvatskoj sve prisutna onečišćenja bukom i svjetlosti, smatram da je onečišćenje bukom veći problem u Hrvatskoj nego onečišćenje svjetlosti. Budući da ima puno gradova, izrađuju se sve više i više prometnice i autoceste te se tako ugrožava životinjski svijet, te djelomično i zdravlje ljudi.
1. Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima. Najveći problem s onečišćenjem zraka imaju područja gdje je razvijena industrija, gdje fosilna goriva izgaraju u svrhu proizvodnje električne energije, prometa, industrije i kućanstva, poljoprivredna područja, kao i područja gdje se obrađuje otpad. Iako Hrvatska zahvaljujući stagnaciji gospodarskih aktivnosti i industrijskih postrojenja nije pri vrhu liste europskih zemalja po stupnju onečišćenja zraka, ipak ima problem s onečišćenjem zraka. U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim čestima, i to ponajprije u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje pa su tako u Zagrebu, Osijeku i u većim gradovima industrijske zone - Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu - zabilježena prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u u proteklih nekoliko godina, najviše u hladnijem dijelu godine, kada su glavni izvor onečišćenja kućna ložišta, odnosno izgaranje biomase ili drva u kućanstvima, kao i promet. U gradu Zagrebu, izvori onečišćenja zraka su promet, odnosno onečišćenje dušikovim dioksidom kao produktom izgaranja fosilnih goriva, odlagališta otpada, industrija i velik broj kućanstava. Kad bi se ljudi manje vozili automobilima, a više sredstvima koji koji ne ispuštaju ispušne plinove, kvaliteta zraka znatno bi narasla.
2. Klimatske se promjene očituju ponajprije u atmosferi, ali su čvrsto povezane sa zbivanjima u cijelom Zemljinom sustavu koji uključuje i vode, ledeni pokrov, tlo i živi svijet. Na klimatske promjene s jedne strane utječu vanjski čimbenici, prije svega oni o kojima ovisi intenzitet Sunčeva zračenja koje dopire do Zemlje, a s druge strane unutarnji procesi u Zemljinom sustavu. Smatra se da uzrok najvećeg dijela zatopljenja leži u zabilježenom povećanju koncentracija stakleničkih plinova, što je rezultat ljudskih aktivnosti. Na mediteranskom području uvjeti su sve sušniji, a to utječe na privredne sektore, poput poljoprivrede, industrije, proizvodnje energije i vodoopskrbe. Poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o klimatskim uvjetima, što je čini jednim od najugroženijih grana. Promjene u temperaturi i količini padalina te ekstremni vremenski i klimatski uvjeti utječu na prinose usjeva i stočarsku proizvodnju, a samim time uzrokuju i znatne ekonomske gubitke.
3. Smatram da je u Republici Hrvatskoj prisutnije svjetlosno onečišćenje jer je osvjetljenje prisutno gotovo svuda, a svjetiljke su često nepropisno ugrađene, nezasijenjene ili svijetle vodoravno. Također, velik je broj svjetala u prometu zbog sigurnosti putnika, a sve je veći broj i osvijetljenih reklamnih panoa. Svjetlosno onečišćenje donedavno nije bilo percipirano kao važan oblik onečišćenja pa Republika Hrvatska nije regulirala zabranu rasvjete na cestama i križanjima izvan naselja, najveću dopuštenu rasvjetljenost i minimalan razmak između rasvjetnih stupova. Smatra se da je svjetlosno onečišćenje Zagreba veće čak i od Hong Konga, a u Hrvatskoj se po stanovniku na javnu rasvjetu troši dva puta više od ograničenja postavljenog u Sloveniji, a čak šest puta više od preporuke Europske komisije.
1. U Novom Zagrebu osjeti se snažan neugodan miris s odlagališta otpada Jakuševac. Podatci s mjernih postaja pokazuju da su razine sumporovodika i amonijaka često iznad dopuštenih vrijednosti, no problem je što te mjerne stanice ne mjere razine i ostalih onešćivala. U Jakuševcu je broj oboljelih od raka oko 16%, što je daleko iznad državnog prosjeka, s drobilice otvorenog tipa raspršuje se prašina nastala mljevenjem građevinskog materijala (asfalt, katran i sl.) pa lebdeće čestice dolaze do naselja i uzrokuju probleme s dišnim sustavom, podzemne vode ispod odlagališta su onečišćene, što ugrožava crpilište Črnkovec iz kojeg se najvećim dijelom crpi pitka voda u Zagrebu. Taj se problem može riješiti zatvaranjem odlagališta i smanjivanjem količine otpada, njegovim razvrstavanjem i recikliranjem te obradom na ekološki prihvatljivije načine, primjerice mehaničko-biološkom obradom.
2. Emisija sumporovog dioksida i dušikovih oksida u atmosferu prvenstveno je antropogenog uzroka (izgaranje fosilnih goriva, termoelektrane), a manjim je dijelom prirodna. Reakcijom tih plinova s vodenom parom iz atmosfere nastaju kisele kiše (pH 4.2-4.4). Takve oborine zakiseljavaju rijeke i jezera pa dolazi do pomora i izumiranja vodnih organizama, njihovim dospijećem u tlo oslobađaju se teški metali koji mogu onečistiti podzemne vode, zakiseljenost tla oštećuje korijenje biljaka, a djelovanje izvana uzrokuje oštećenje i otpadanje lišća ili iglica stabala, iz tla se ispiru mnoge hranjive tvaro te se uništavaju mnoge građevine.
3. Onečišćenje bukom prisutnije je u Hrvatskoj nego onečišćenje svjetlom s obzirom na činjenicu da buka potječe iz raznovrsnijih i rasprostranjenijih izvora nego svjetlo. Dok su svjetla koncentrirana na naseljena područja, buka s prometnica daleko je češća pojava zbog gustoće mreže cesta i autocesta u Hrvatskoj, no također i pomorskog i zračnog prometa koji također uzrokuju povećanu bučnost.
1. Svakodnevno, pogotovo u velikim gradovima, dolazi do nnajvećeg onečišćenja automobilima. Svakodnevne prometne gužve te ispušni plinovi kao posljedica na ozon su neprihvatljivi. Kao što je ne tako davno smjelo parnim datumom voziti auto s parnom registracijom te neparnim datumom s neparnom registracijom, smatram kako bi ovaj oblik bio i više nego prihvatljiv. LJudi bi na posao odlazili s kolegama, javnim prijevozom, biciklom i sl. Vrlo lako se ovaj problem ukolni, kako se to prije moglo i preživljavalo može se idanas. Isto tako smatram kako bi ljudi koji su to u mogućnosti trebali što više raditi od doma, kao što to u današnje vrijeme zbog trenutne situacije i rade. Trenutno imamo vrlo lijepi primjer cijelog svijeta kako je "odahnuo" od kada smo svi doma, no sada to trebamo očuvati a ne opet onečistiti.
2. Vrlo česte pojave, pogotovo u ljetnim mjesecima, su uragani. Vrlo poznati na području SAD-a. Naime, najveći broj tropskih uragana tj.ciklona može ići u visinu od 15km te rušiti sve pred sobom. Vrlo nemilosrdan oblik prirodne nepogode, jer ruši i ubija sve pred sobom. Najpoznatiji je uragan Katrina koja je 2005. kojoj se bilježi i do 250km/h jačina vjetra. Taj je uragan potopio gotovo cijeli grad New Orleansa kao i pola južne obale SAD-a te Mksika. Poginulo je više od 1800 ljudi te se pilježi kao najskuplja prirodna katastrofa u povijesti SAD-a. Dan danas okoliš se nije "oporavio" od uragana te nikako nije ponovno naseljiv.
3. SMatram kako je onečišćenje bukom prisutnije u RH, no mi kao stanovnici ne znamo što ta buka sve obuhvaća.Najveća zagađenost bukom dolazi od tehničkih uređaja, posebno automobila, kamiona i aviona. Nakon njih slijede građevinski uređaji, kao i mašine u tvornicama koje mogu biti opasno glasne. Naravno ne smijemo zaboraviti ni preglasnu glazbu, koja na koncertima ili slušalicama može predstavljati potencijalnu opasnost za vaše uho. Čak i valovi mora i oceana proizvode buku, pa i tankeri i brodovi koji plove po njima, a njihov broj je u stalnom porastu.
1. Smatram da kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj nije toliko onečišćena ako uzmemo u obzir druge razvijenije države na svijetu poput Kine ili Amerike. Zrak je zagađeniji nego prije ali nije u tolikoj mjeri jer Republika Hrvatska ne posjeduje ogromnu količinu tvornica niti ima puno stanovnika koji bi toliko utjecali na onečišćenje zraka. Ako želimo poboljšati kvalitetu zraka, potrebno je kontrolirati izvore onečišćenja poput prometa i industrije.
2. Porast temperature predstavlja jako veliki problem za život na Zemlji. Povećanjem temperature mijenja se okoliš. Prvenstveno za primjer se mogu uzeti polovi. Otapanjem ledenjaka dolazi do gubitka staništa životinja koje se tamo nalaze i izumiranja brojnih vrsta kojima su uvjeti za opstanak niske temperature.
3. Smatram da je u RH prisutnije svjetlosno zagađenje. Zagađenje bukom je povezano za cestovni promet, a RH nema toliki broj prometnica. Za razliku od cesta, svaki naseljeni prostoj u RH je osvjetljen. Zbog toga je veća prisutnost svjetlosnog onečišćenja koje može loše utjecati na životinjski i biljni svijet.
1. U različitim dijelovima Hrvatske različita je i kvaliteta zraka, no zasigurno je najlošija kvaliteta zraka u velikim gradovima kao što je Zagreb, Split i Rijeka i blizu velikih industrijskih središta kao što je Sisak i Slavonski Brod. Zbog rafinerije u Slavonskom Brodu tamošnji građani više puta su prosvjedovali jer je onečišćenje zraka 40 puta više od dopuštenog. Samo konc. sumporovodika zna biti i do 28 posto viša na godišnjoj razini. Potrebno je bolje održavanje cijelog postrojenja i ugrađnja filtera koji će spriječiti tolko onečišćenje.
2. Jedan o posljedica kilmatskih promjena su sve ekstremniji vremenski uvjeti. Suša je jadan od njih. Nezapamćena suša dogodila se 2012 u središnjem SAD-u. Famreri su gledali kako im usred dana sve što su preko godine posadili. To se nije samo odrazilo u SAD već i cijelim svijetom jer je skočila cijena žitarica za 20-30%. To je samo jedna u nizu suša no to je bila najzapamčenija.
3. Smatram da je veće onečišćenje svjetlom jer čim se malo ode iz Zagreba odma se jasnije vidi noćno nebo. u hrvatskoj nema toliko gustog prometa i ljudi na jednom mjestu da bi buka bila toliki problem.
1. Najlošiju kvalitetu zraka u Hrvatskoj definitivno ima Slavonski Brod zbog onečišćenja koje stiže iz rafinerije u susjednoj BiH, međutim i brojni drugi gradovi u kontinentalnim područjima, pa i neki u priobalnim, poput Rijeke, imaju problema, osobito s tzv. lebdećim česticama i ozonom. Za primjer bih uzela Novi Zagreb-istok u čijem se području nalazi odlagalište Jakuševec. Odlagalište Jakuševec vrlo štetno utječe na kvalitetu zraka u tom području i šire. S obzirom na to osnovana je prošle godine radna grupa za praćenje stanja i nalaženje rješenja za problem onečišćenja zraka na Jakuševcu čiji je rad usmjeren na praćenje stanja, identificiranje izvora onečišćenja, obveze provedbe mjera zaštite od strane onečišćivača te ostale poslove i aktivnosti koje mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka.
2. Zbog utjecaja globalnog zatopljenja prosječna temperatura zemaljske površine se povećala za otprilike 0.8°C u zadnjih 100 godina, i očekuje se da će narasti između 1.8 i 4°C do kraja 21. stoljeća. Moguć utjecaj na prirodne i ljudske sustave povezan s ovim promjenama će izazvati planet i njegovu sposobnost prilagodbe. Rastuči utjecaj klimatskih promjena i problema vezanih za okoliš, poput acidifikacije oceana, topljenja leda na Arktiku, degradacije i korištenja tla, manjka vode, kemijskih zagađenja i gubitka bioraznolikosti, ukazuju da se planet približava granicama vlastite održivosti. Prema trenutnim pokazateljima, do 2050. godine će biti potrebno više od 2 planeta kako bi podržalo rastuću globalnu populaciju.
3. U Republici Hrvatskoj prisutno je i svjetlosno onečišćenje i onečišćenja bukom. Smatram da je svjetlosno onečišćenje prisutnije od onečišćenja bukom. Kada bolje obratim pozornost na rasvjetu autoceste i prometnica, te rasvjetu unutar većih gradova koja je često nepropisno ugrađena mogu zaključiti kako je loš utjecaj svjetlosti puno veći od utjecaja buke na okoliš.
Globalno gledajući na cijelu RH, kvaliteta zraka je dobra do prihvatljivo dobra, što znači da koncentracija lebdećih čestica ne prelazi 20 mikrograma po metru kubnom, dušikovog dioksida 40 mikrograma/metru kubnom, dok je koncentracija ozona u rasponu 0-120 mikrograma/metru kubnom, a sumporovog dioksida 0-200 mikrograma po metru kubnom.
U siječnju ove godine, Zagreb je dobio oznaku vrlo loše kvalitete zraka gdje je koncentracija čestica PM10 bila 110,54 µg/m3. Izvori lebdećih čestica PM10 u prvom redu su promet, ložišta na kruta goriva (kućna, industrijska i toplane), ali i razni građevinski radovi i tehnološki procesi u kojima nastaje prašina. Stoga su vrijednosti lebdećih čestica PM10 najviše u zimskim mjesecima. Povodom ovog problena predlažem da odbacimo naftnu industriju kao pogon prometnog vozila, ujedno to nači da i odbacimo elektrizaciju prometnih vozila, jer se fosilna goriva spaljuju u jednom i u drugom slučaju. Predlažem okretanju vozila na vodeni pogon, točnije na pogon morskom vodom, što je osmišljeno već davnih dana. Potrebno je okretanje gradnji "green house" te što manje korištenje umijetnih materijala.
U siječnju 2018. godine kao posljedica klimatskih promjena pao je snijeg u Sahari. Do tog fenomena je došlo zbog ledenog vala koji je najviše pogodio grad Ain Sefru. Naime, Zemlja je u ciklusu hlađenja i takvi fenomeni, kao i produbljenje leda na Grenlandu li pak snijeg u tropskim krajevima su sasvim normalni.
Najčešći zdravstveni problem koji buka proizvodi je naravno gubljenje sluha . Uho se sastoji od jedinstvenog mehanizma unutar sebe koje se zove bubnjić, kojem je svrha da pretvara frekvencije koje čuje izvana u za mozak prepoznatljive oblike. Šteta koju nanesemo uhu ili njegovim djelovima može biti kratkotrajna, no stalnim ponavljanjem istog šteta postaje trajna.Zvukovi koje proizvode vozila, industrija te gradska buka dolaze u koliziju s načinom na koji životinje komuniciraju, druže se i love. Buka postaje toliko nepodnošljiva da bi uskoro mogla postati prijetnja bioraznolikosti. Čak su i životinje koje žive u nacionalnim parkovima izložene određenom nivou buke.Mnoge životinjske vrste razvile su sluh do tog nivoa kako bi imale prednost u prirodnom okolišu u kojemu se kreću, a on je uglavnom bio ispunjen tišinom. Kako se to u posljednjih 100 godina promijenilo sluh životinja, ali i ljudi ozbiljno je ugrožen količinom buke. Smatram kako bi onečišćenje bukom moglo postati veliki problem, ako se u skorijoj budućnosti ne pobrinemo o njegovom sprječavanju te smatram da je onečišćenje bukom prisutnije od svjetlosnog onečišćenja u RH, jer ipak u RH nema višemilijunskih gradova koji su glavni izvor svjetlosnog onečišćenja.
1. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je prihvatljiva no postoji par gradova u kojima je narušena. U gradu Kutina nalazi se Petrokemija koja proizvodi na godinu i do 1,32 tone proizvoda. Nema službenih podataka o prekomjernom onečišćenju zraka, ali osjetilima se može potvrditi drugačija kvaliteta zraka. Njuhom se svakodnevno osjeti smrad koji dolazi iz postrojenja. Ogromni oblaci onečišćujućih tvari ispuštaju se iz Petrokemije te su posljedice vidljive na krovovima kuća koji nisu crvenkaste boje već su promijenili boju. Navedeni problem definitivno bi promijenila u startu izgradnje ovakvog postrojenja. Nema zapisanih negativnih posljedica na ljude i okoliš, ali bi se definitivno takvo postrojenje trebalo izgraditi što dalje od naseljenih područja.
2. Ono čemu danas svjedočimo je porast temperature na Zemlji. To je klimatska promjena koju su uzrokovale velike količine staklenički plinovi koje smo mi, ljudi, sami stvorili kao posljedica korištenja neobnovljivih izvora energije i neprimjerenog gospodarenja otpadom. Ono što primjećujemo je da više nema prijelaza između godišnjih doba. Povećavanjem temperature Zemlje dovodi do otapanja ledenjaka, povećanja razine oceana, mora što može dovesti do potapanja gradova kao što je Venecija.
3. Smatram da je onečišćenje bukom prisutnije u Republici Hrvatskoj. Imamo puno više vozila nego svjetla po cijeloj RH. Još uvijek imamo puno sela u kojima nema toliko osvjetljenja kao u velikim gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke... Stoga smatram da je onečišćenje bukom prisutnije jer čak i sela imaju vozila i prometnice kojima stvaraju buku i onečišćuju okoliš.
1. Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj je najlošija u Slavonskom brodu, zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini. Ciljne vrijednosti za PM2,5 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi je 25 µg/m3 u godini, a u Slavonskom Brodu je 29,29 µg/m3 izmjereno u posljednjih godinu dana. Lebdeće čestice PM10 i PM2,5 ujedno su dugoročno najštetnije jer ulaze vrlo duboko u pluća, u bronhe i alveole. Rješenje za taj problem je moderniziranje rafinerije, ugrađivanje filtara kako bi se prerađivala čišća nafta.
2. Klimatske promjene uzrokuju posljedice na vodu, tlo, floru i faunu te zrak. Poljoprivreda i odlaganje otpada primarno predstavljaju problem zbog emisije metana, koji ima djelovanje kao staklenički plin s visokim potencijalom za globalno zatopljenje. Metan se u zraku oksidira proizvodeći ugljikov dioksid i vodu te se zbog toga zadržava u atmosferi oko 7 godina. Preživači, kao što su krave su veliki proizvođači metana zbog fermentacije unutar njihovog probavnog sustava. Emisija metana iz odlagališta otpada nastaje anaerobnom razgradnjom organskog otpada pomoću metanogenih bakterija. U Hrvatskoj godišnje nastaje otprilike 1,6 milijuna tona komunalnog otpadam, kojeg bi mogli smanjiti pravilnim odlaganjem otpada i preradom za ponovno korištenje.
3. Smatram da je u Republici Hrvatskoj prisutnije svjetlosno onečišćenje od onečišćenja bukom. Razlog tome je i sama štetnost svjetlosnog onečišćenja, kao što je nepotrebna potrošnja energije, uzaludan financijski trošak i emisija ugljikova dioksida u okoliš. S druge strane, buka utječe na ljude i životinje, uzrokuje stres i može izazvati infarkt. Negativne posljedice koje svjetlosno onečišćenje ostavlja na živa bića je to što se životinje orijentiraju pomoću zvijezda na nebu, ali zbog prevelikog svjetla sa ulica mogu se zbuniti, ne mogu razlikovati dan od noći i tako remete bioritam (npr. leptiri, ptice, kornjače, šišmiši, kukci…) zbog toga može doći do istrebljenja vrsta. Kukci se tada skupljaju oko ulične rasvjete i ošamućeni padaju na tlo, što kao posljedicu ima veći broj crnih udovica koje se njima hrane. Nepotrebno umjetno noćno svjetlo za vrijeme spavanja prekida proizvodnju melatonina, hormona važnog za ljudsko zdravlje, bez njega je veći rizik od raka dojke, prostate i debelog crijeva.
1. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj u poslijednjih godinu dana je prihvatljiva, dok je na nekim lokalnim poručjima lošija. U Slavonskom Brodu zbog rafinerije smještene u BiH, kvaliteta zraka je II. kategorije s obzirom na benzo(a)piren i druge PAH u PM10 te sumporovodik. Također pojava neugodnih mirisa vezanih za visoke koncentracije sumporovodika, osim u blizini postrojenja za preradu nafte, prisutna je i na odlagalištima otpada. Stanovnici Novog Zagreba, u naseljima Travno, Dugave, Zapruđe, Jakuševac često osjete neugodan miris zbog emisija s odlagališta otpada Jakuševac. Odlagalište bi se trebalo do kraja sanirati, prekriti slojem zemlje i travom kako bi se smanjilo širenje neugodnih mirisa. Zbog utjecaja vjetra, onečišćenje zraka širi se i na veće udaljenosti što nije moguće kontrolirati. 27.3.2020. u Zagrebu zabilježene su neuobičajeno visoke koncentracije PM10 što je zabrinulo građane, a riječ je bila o česticama pustinjskog pijeska iz pustinje Karakum, istočno od Kaspijskog jezera. Prekomjerno onečišćenje zraka lebdećim česticama i B(a)P bilježi se uz gradska područja na kojima se kućanstva griju malim kućnim ložištima na kruta i tekuća goriva, te uz područja neposredno uz gradske prometnice na kojima dolazi do emisija uslijed izgaranja pogonskog goriva, trošenja guma, kočnica te abrazije cestovnih površina. Potrebna je zamjena postojećih konvencionalnih peći i kotlova na drva i goriva koje imaju visoke emisije čestica novim uređajima koji osiguravaju niske emisije čestica pri izgaranju biomase (npr. zamjena peći/kotlova na drva s pećima/kotlovima na pelete ili plinom) te je potrebno staviti filtere na dimnjake tvornica i prijeći na električna vozila.
2. Promjena temperature na Zemlji globalnog je karaktera. Antropogeni učinak staklenika naveliko doprinosi globalnom porastu temperature. Izgaranjem fosilnih goriva, urbanizacijom, sječom šuma, razvojem poljoprivrede, ispuštanjem halogeniranih ugljikovodika povećava se udio stakleničkih plinova u atmosferi koji imaju ključnu ulogu u dodatnom zagrijavanju atmosfere i utječu na promjenu klime. Mijenja se dinamika i intenzitet oborina, povećavaju se pustinjske površine, a kako se tope ledenjaci raste globalna razina mora što ukupno dovodi do disfunkcionalnosti ekosustava i ugrožava opstanak vrsta.
3. I svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom prisutno je u Hrvatskoj. Teško je na razini cijele Hrvatske reći koje je prisutnije. Svjetlosno onečišćenje prisutno je iznad većih gradova poput Zagreba, Rijeke, Splita. U Hrvatskoj, osim nenaseljinih otoka i nenaseljenih područja Like i Gorskog kotara, ne postoji više pogodnih mjesta za znanstveno ili amatersko promatranje noćnog neba. Navikli smo živjeti u ubrzanom svijetu, pa tišinu primjetimo tek kada se malo udaljimo. Smatram da svjetlosno onečišćenje ima veće posljedice za okoliš.
1.) Kvaliteta zraka u Hrvatskoj se razlikuje po područjima, npr. u blizini gradova kvaliteta zraka je lošija. Konkretno šta se tiće Zagreba kvakiteta zraka varira tokom dana, glavni problem onečišćenja zraka u Zagrebu su lebdeće čestice i ispušni plinovi automobila. Pa tako tokom jutarnjih i popodnevnih prometnih gužvi kvaliteta zraka je lošija. Zagreb nije jedini s tim problemom takvo je stanje skoro u svim većim gradovima. Kako bi se poboljsala kvaliteta zraka trebalo bi se smanjiti korišteje prijevoznih sredstava sa motorima s unutarnjim izgaranjem te povećati električna prijevozna sredstva ili koristiti više javni prijevoz, kojeg bi trebalo isto unaprijediti, te bi se trebale više implementirati zelene tehnologije u svakodnevnom životu.
2.) Globalno zatopljenje te pojačan učinak staklenika pridonose klimatskim promijenama, taj problem možemo uočiti i u Hrvatskoj recimo zime su puno slabije nego što su bile prije tridesetak godina, također i kraće traju. Utjecaj zagrijavanja atmosfere zbog globalnog zatopljenja vidi se i na ledenjacima koji se svakog dana smanjuju i tope čime se i smanjuju naše zalihe pitke vode.
3.) U Hrvatskoj je prisutno i onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje sad koje je prisutnije ovisi o području kojeg promatramo. Primjerice u Zagrebu su ta dva onečišćenja podjednako izražena, konkretno onečišćenje bukom u Zagrebu dolazi od prometnica i pruga u blizini kuća te prekomjernom prometu u gradu. Dok svjetlosno onečišćenje dolazi od zastarjelih uličnih rasvjeta koje nisu u skladu s današnjim načelima smanjenja svjetlosnog onečišćenja. Onečišćenje bukom je također izraženo u obalnom djelu Hrvatske pogotovo u turističkoj sezoni kad je pojačan morski promet u jadranu zbog turista. Hrvatska radi na rješenju tog problema ograničavanjem morskih puteva te označavanju područja kroz koje se nesmije voziti brodom.
1.Republika Hrvatska nema jako onečišćen zrak kao neke države svijeta, no onečišćenje je prisutno, ponajviše u urbanim gradovima poput Zagreba, Siska, Kutine, Osijeka i Slavonskog Broda. Najrašireniji problem onečišćenja zraka u Hrvatskoj je onečišćenje zraka lebdećim česticama. Najveći problem s onečišćenjem zraka ima Slavonski Brod zbog prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini. Zabilježene vrijednosti lebdećih čestica u posljednjih godinu dana premašuju propisane maksimalne vrijednosti. Riječ je o lebdećim česticama PM10 i PM2,5 koje su dugoročno najštetnije jer ulaze duboko u pluća.
Budući da spomenuta rafinerija ne pripada Republici Hrvatskoj, potrebno je na međunarodnoj razini s Bosnom i Hercegovinom usuglasiti dozvoljene vrijednosti onečišćenja zraka i pronaći pogodan i povoljan način obrade onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima te uvesti sustav procesa za praćenje obrade i mjerenje sastava izlaznih plinova sukladno s važećim propisima.
2.Globalno zatopljenje glavni je uzrok klimatskih promjena. Posljedica je nakupljanja stakleničkih plinova u atmosferi koji onemogućuju vraćanje elektromagnetskog zračenja natrag u atmosferu i stvaranja efekta staklenika. Dolazi do porasta temperature zraka, ljeta su vruća i sušna, zime su sve toplije i bez snijega. Povećanje temperature zraka uzrokuje i topljenje ledenjaka i time podizanje razine mora. Ljeti su požari sve češći. Padalina je sve manje što dovodi do suše. Razlika u dnevnoj temperaturi je sve veća, npr. maksimalna dnevna temperatura razlikuje se od jutarnje za više od 15 stupnjeva °C.
3.Oba onečišćenja sveprisutna su u Republici Hrvatskoj i koncentriranija su oko većih urbanih središta poput Zagreba, Splita, Rijeke te drugih većih gradova. No za razliku od svjetlosnog, onečišćenje bukom je prisutnije. Razlog tomu je to što u manjim sredinama i na prometnicama van naseljenog područja nema ulične rasvjete (nije postavljena cijelom dionicom već samo na križanjima), ali buke koju proizvode prijevozna sredstva ima. Promet, kao najveći antropogeni izvor buke, odvija se hrvatskim prometnicama 0-24 sata. Tijekom dana osim prometa izvori buke su tvornice, građevinski i javni radovi te sport i zabava (utakmice, koncerti, klubovi…).
1. U Republici Hrvatskoj sveukupno 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka, a dobiveni podaci svjedoče kako je kvaliteta zraka dobra, a onečišćenje posljednjih godina zabilježeno je u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku, Rijeci i Slavonskom Brodu. Govorimo o većim gradovima te industrijskim zonama, gdje su zabilježena prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja, a najviše u hladnijem dijelu godine, kada su glavni izvor onečišćenja kućna ložišta, odnosno izgaranje biomase ili drva u kućanstvima, kao i promet. Emisije onečišćenja iz cestovnog prometa koje sudjeluju u stvaranju smoga i ozona (O3) uključuju: dušikov dioksid (NO2), ugljični monoksid (CO), benzen i lebdeće čestice (PM10). Najveću opasnost za ljudsko zdravlje predstavljaju upravo najmanje frakcije lebdećih čestica (čestice aerodinamičkog promjera ispod 2,5 mikrona - PM2,5). U Hrvatskoj se tek počinje s mjerenjem tih štetnih mikročestica. Visoke koncentracije onečišćujućih tvari predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Aktivnosti vezane za prevenciju onečišćenja morati će se sve više usmjeravati na zone pod utjecajem cestovnog prometa. Kako bi se u budućnosti ovaj problem riješio, potreban je prelazak na obnovljive izvore energije i ulaganje u tehnologiju za kontroliranje kakvoće zraka.
2. Negativan efekt staklenika utječe na povećanje prosječne temperature na zemljinoj površini djelovanjem stakleničkih plinova: CO2, CH4, NOx, CFC ugljikovodici. Klimatske promjene zbog utjecaja staklenika prisutne su i u Hrvastkoj. Staklenički plinovi nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, tijekom industrijskih procesa, urbanizacijom i na odlagalištima otpada. Mi posljedice ovog problema osjećamo svakodnevno, a osim porasta temperature, dolazi do promjena u biološkim procesima, topljenja ledenih santi, podizanja nivoa mora, promjene staništa biljaka i životinja uslijed adaptacije na nove klimatske uvjete. Manje poznata činjenica je da CO2 uzrokuje povećanje kiselosti mora, te da ukoliko se nastavi povećavati količina ispuštenoga ugljičnog dioksida, površina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije.
3. Svjetlosno onečišćenja uzrokovano je emisijama svjetlosti u okoliš iz umjetnih izvora svjetlosti kojima su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice. Korištenje energetski učinkovitije rasvjete put je ka rješavanju ovog suvremenog problema. Hrvatska je mala zemlja, s manjim gradovima kada gledamo na globalnoj razini, stoga nema prisutna velika svjetlosna onečišćenja. Smatram da nam veći problem stvara onečišćenje okoliša bukom jer je razina buke iz okoliša u porastu u gradskim područjima. Razlozi su svakojaki, ali većinom je razlog povećanje prometnog opterećenja te industrijskih aktivnosti. Velik dio stanovnika Europe izložen je buci čije se razine smatraju neprihvatljivima, što direktno utječe na kvalitetu života. Razni studiji pokazuju poveznicu između buke te visoke razine stresa, poremećaja pri spavanju i drugih nepovoljnih posljedica na zdravlje kao što su kardiovaskularni problemi.
1. Na početku ove godine grad Zagreb imao je velik problem s onečišćenjem zraka, točnije s onečišćenjem zraka PM10 česticama, čije su koncentracije bile 50 μg/m3 iznad granične vrijednosti, a takva kvaliteta zraka utjecala je na ljudsko zdravlje, pogotovo za kronične i plućne bolesnike. Sprječavanju ovog problema pomoglo bi smanjenje grijanja na kruta goriva, korištenje više obnovljivih izvora energije, prelazak na vožnju električnih vozila, ali naravno da sve od toga nije moguće.
2.Zbog povećanja temperatura na zemlji, sezona bez smrzavanja postupno se povećava od 1980. Dužina sezone bez smrzavanja i sezone rasta je glavna odrednica kako će koja vrsta biljke ili usjeva uspjeti u određenoj regiji. Tijekom 1991.-2011. prosječna sezona bez smrzavanja bila je otprilike 10 dana duža nego tijekom razdoblja od 1901.-1960.godine. Ove klimatske promjene utječu na promjene u biosferi i na očekivano trajanje vegetacijske sezone. Dulje vegetacijsko razdoblje omogućava dulje razdoblje rasta i produktivnosti biljaka i može usporiti povećanje koncentracije CO2 u atmosferi putem povećanog unošenja CO2 od živih organizma i njihovog okoliša. U nekim područjima gdje je vlaga ograničena, a isparavanja veća, može značiti manju produktivnost i povećano sušenje što rezultira ranijim i dužim požarima.
3.Smatram da je u RH prisutnije svjetlosno onečišćenje jer Hrvatska nije toliko napučena kao neki od najvećih svjetskih gradova pa nema toliko automobila i ljudi na jednom mjestu da stvore tako veliko onečišćenje bukom. Svjetlosno onečišćenje nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš. Podaci pokazuju da je svjetlosno onečišćenje Zagreba veće čak i od Hong Konga, a u Hrvatskoj se po stanovniku na javnu rasvjetu troši 2x više od ograničenja postavljenog u Sloveniji, te 6 puta više od preporuke Europske komisije. Svjetlosno onečišćenje utječe na zdravlje ljudi, životinja i biljaka. Kriterije ekološke rasvjete postavila je Europska komisija, a radi se o “Low Impact Lighting” standardu koji će omogućiti ljudima adekvatno osvijetljen okoliš za noćne aktivnosti, a istovremeno imati minimalni utjecaj na ljudsko zdravlje, ekosustav i troškove za održavanje. Tamo je napisano puno odredbi koje u RH nisu regulirane.
1. kvaliteta zraka u RH nije toliko loša jer nemamo toliko puno mogućih izvora onečišćenja unutar zemlje, no kako onečišćenje zraka nikad nije vezano samo za područje izvora, tako i kod nas mogu doći onečišćenja iz udaljenih problematičnih lokacija. Tako je nedavno vjetar donio toliko lebdećih PM10 čestica iz daleke pustinje Krakum da je stavio kvalitetu zraka u Zagrebu na prvo mjesto najonečišćenijih gradova na svijetu. Nažalost, koliko god je ovakve situacije moguće predvidjeti, gotovo pa i nema načina da se spriječe.
2. klimatske promijene zahvaćaju gotovo svaki segment okoliša. Globalno zatopljenje, koje se smatra najvećom klimatskom promjenom, utječe na vodene ekosustave uzrokujući sve više poplava i suša. Naime, topliji zrak može zadržati veće količine vode što kao posljedicu ima snažnija kišna razdoblja s puno većim količinama padalina koja onda uzrokuju poplave. isto tako zbog duljeg zadržavanja isparene vode neke rijeke i jezera imaju duga sušna razdoblja što pak negativno pogađa, ne samo životinjske zajednice, nego i ljudske populacije kojima izvor pitke vode ovisi upravo o tim vodenim resursima.
3. U Hrvatskoj je svakako prisutno i onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje. Smatram da je u RH veći problem svjetlosno onečišćenje. Prema podacima dostupnim iz gradskih online izvora, Zagreb je noću više svjetlosno zagađen od Hong Konga, Beča ili Graza. Primjerice, godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku grada Zagreba iznosi oko 110 kWh, dok u Berlinu i Grazu ta brojka iznosi oko 35 kWh. Smatram da je uzrok tomu još neosvještenost, ali i nebriga nadležnih službi o posljedicama koje na nas (npr., svjetlosno onečišćenje izaziva poremećaj cirkadijskog ritma koji se temelji na izmjeni dana i noći), ali i na velik broju životinjskih vrsta ima ovakva vrsta onečišćenja.
1. Praćenje kakvoće zraka u RH započela je 1963. Godine u Zagrebu. Praćenja su započela mjerenjem sumporovi dioksida i dima. U posljednjih godina, onečišćenja su zabilježena u 6 gradova RH: Zagreb, Sisak, Kutina, Osijek i Slavonski Brod. Neke od tvari koje onečišćuju zrak su lebdeće čestice, dušikov dioksid, prizemni ozon, benzopiren i sumporovi dioksida. U posljednjih par mjeseci grad Zagreb bilježi velike količine lebdeći čestica u zraku, a tijekom zimskih mjeseci je u nekoliko navrata proglašen gradom s najvećom količinom lebdeći cestica u zraku u Europi. Razlog tome su velike količine plinova koji se i spuštaju iz automobila, tvornica te postrojenja za grijanje. Jedino rješenja za ovaj problem je donošenje zakona o dozvoljenoj količini ispušnih plinova iz automobila, smanjenje upotrebe automobila (korištenje javnog prijevoza i, npr. Bicikla, što je više moguće) te ugradnja filtera za pročišćavanje zraka u tvornicama. Jedino rješenja za ovaj problem je donošenje zakona o dozvoljenoj količini ispušnih plinova iz automobila, smanjenje upotrebe automobila (korištenje javnog prijevoza i, npr. Bicikla, što je više moguće) te ugradnja filtera za pročišćavanje zraka u tvornicama.
2. Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Veliki problem predstavlja globalno zatopljenje koje dovodi do otapanja ledenjaka, isušivanja biljaka te isparavanje jezera, močvara i sl. što dovodi do nestanka pojedinih biljnih i životinjski vrsta. U Hrvatskoj, na području Dalmacije, klimatske promjene predstavljaju veliki problem jer jaki vjetrovi i velike suše dovode do uništavanja usjeva. Veliki vjetrovi uzrokuju velike štete na plastenicima, dok visoke temperature, koje su prisutne većinom godine, dovode do isušenja tlaka I biljaka. Visoke temperature onemogućuju uzgoj pojedinih vrsta biljaka koje nisu otporne na sušu. Otapanje ledenjaka dovodi do porasta morske razine te se smatra da će kroz sljedećih 100 godina doći do potapanja pojedinih obala i gradova.
3. 3. U RH postoji svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom, ali smatram da veći problem ipak stvara svjetlosno onečišćenje. Buka je prisutna samo u većim gradovima u RH jer je promet razvijeniji, ali nije ni približno razvijen i ne stvara probleme kao u drugim državama poput Japana. Svjetlosno onečišćenje kod nas uzrokovano je nepravilnim postavljanjem vanjskih rasvjetnih tijela, ona koja svojom konstrukcijom usmjeravaju svjetlo prema nebu, a ne prema tlu.To zbunjuje mnoge životinjske vrste jer ne mogu razlikovati dan i noć i također prekomjerna osvijetljenost ostavlja ekonomske poslijedice zbog nepotrebnog trošenja energije.
1. Praćenje kakvoće zraka u RH započela je 1963. Godine u Zagrebu. Praćenja su započela mjerenjem sumporovi dioksida i dima. U posljednjih godina, onečišćenja su zabilježena u 6 gradova RH: Zagreb, Sisak, Kutina, Osijek i Slavonski Brod. Neke od tvari koje onečišćuju zrak su lebdeće čestice, dušikov dioksid, prizemni ozon, benzopiren i sumporovi dioksida. U posljednjih par mjeseci grad Zagreb bilježi velike količine lebdeći čestica u zraku, a tijekom zimskih mjeseci je u nekoliko navrata proglašen gradom s najvećom količinom lebdeći cestica u zraku u Europi. Razlog tome su velike količine plinova koji se i spuštaju iz automobila, tvornica te postrojenja za grijanje. Jedino rješenja za ovaj problem je donošenje zakona o dozvoljenoj količini ispušnih plinova iz automobila, smanjenje upotrebe automobila (korištenje javnog prijevoza i, npr. Bicikla, što je više moguće) te ugradnja filtera za pročišćavanje zraka u tvornicama. Jedino rješenja za ovaj problem je donošenje zakona o dozvoljenoj količini ispušnih plinova iz automobila, smanjenje upotrebe automobila (korištenje javnog prijevoza i, npr. Bicikla, što je više moguće) te ugradnja filtera za pročišćavanje zraka u tvornicama.
2. Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Veliki problem predstavlja globalno zatopljenje koje dovodi do otapanja ledenjaka, isušivanja biljaka te isparavanje jezera, močvara i sl. što dovodi do nestanka pojedinih biljnih i životinjski vrsta. U Hrvatskoj, na području Dalmacije, klimatske promjene predstavljaju veliki problem jer jaki vjetrovi i velike suše dovode do uništavanja usjeva. Veliki vjetrovi uzrokuju velike štete na plastenicima, dok visoke temperature, koje su prisutne većinom godine, dovode do isušenja tlaka I biljaka. Visoke temperature onemogućuju uzgoj pojedinih vrsta biljaka koje nisu otporne na sušu. Otapanje ledenjaka dovodi do porasta morske razine te se smatra da će kroz sljedećih 100 godina doći do potapanja pojedinih obala i gradova.
3. 3. U RH postoji svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom, ali smatram da veći problem ipak stvara svjetlosno onečišćenje. Buka je prisutna samo u većim gradovima u RH jer je promet razvijeniji, ali nije ni približno razvijen i ne stvara probleme kao u drugim državama poput Japana. Svjetlosno onečišćenje kod nas uzrokovano je nepravilnim postavljanjem vanjskih rasvjetnih tijela, ona koja svojom konstrukcijom usmjeravaju svjetlo prema nebu, a ne prema tlu.To zbunjuje mnoge životinjske vrste jer ne mogu razlikovati dan i noć i također prekomjerna osvijetljenost ostavlja ekonomske poslijedice zbog nepotrebnog trošenja energije.
