Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Misija i vizija
 

MISIJA

Promicanje kemijskog inženjerstva i primijenjene kemije kao znanstvenih disciplina, putem povezivanja znanosti i tehnologije s gospodarstvom, industrijom i javnim djelatnostima, s ciljem postizanja održivog razvoja, povećanja opće razine inovativnosti društva, akceleracije prijenosa znanja, odnosno stvaranja i poticanja novog poduzetništva.

VIZIJA

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije bit će u srednjeeuropskoj regiji mjesto „dobrih vibracija“, žarište partnerskog i suradničkog okupljanja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, na projektima razvoja inovativnih i unaprjeđenja postojećih kemijskih procesa, proizvoda, odnosno materijala, te projektima iz područja zaštite okoliša. Završeni studenti Fakulteta bit će traženi kao izvrstan i široko obrazovan kadar kompetentan za učinkovito rješavanje problema iz svoga djelokruga. U široj javnosti, Fakultet će biti prepoznat kao društveno odgovorna institucija u području svoga znanstvenoga, obrazovnog i stručnog djelovanja.

 

Djelatnost fakulteta

  • Istraživanje, razvoj i projektiranje kemijskih procesa koji omogućuju kvalitetnu, pouzdanu i sigurnu proizvodnju uz uvažavanje kriterija ekonomičnosti, djelotvornosti i zaštite okoliša.
  • Usmjerena istraživanja kemijskih pretvorbi kojima nastaju tvari i materijali uporabnih svojstava.
  • Razvoj metoda ispitivanja i analize s ciljem kontrole kvalitete.
  • Razvoj postupaka prerade fosilnih i mineralnih sirovina.
  • Proizvodnja materijala (polimera, keramike, kompozita) i kemikalija za posebne namjene.

 

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije je visoko učilište koje na znanstvenom polju kemijskog inženjerstva i znanstvenom polju kemije:

  • ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske, doktorske i specijalističke studije,
  • ustrojava i izvodi znanstveni rad povezan s obrazovnim procesom putem doktorskih i specijalističkih studija,
  • ostvaruje projekte za gospodarstvo i u suradnji s gospodarstvom,
  • organizira kolokvije, seminare, simpozije i druge znanstvene i stručne skupove,
  • objavljuje znanstvene i stručne radove, knjige, monografije, udžbenike, skripte, biltene i sl.,
  • popularizira znanstvene i stručne rezultate,
  • surađuje sa znanstvenim, stručnim, obrazovnim i ostalim organizacijama na područjima svoje i srodnih djelatnosti.

 

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije:

  • proučava kemijske pretvorbe,
  • proučava i razvija tvari i materijale,
  • razvija i unapređuje tehnološke procese,
  • projektira procese, uređaje, opremu, objekte i složene sustave,
  • izrađuje studije,
  • revidira studije i projekte,
  • pruža savjetodavne usluge,
  • nadzire radove izgradnje,
  • osigurava i kontrolira kvalitetu materijala i procesa,
  • izdaje potvrde (ateste i certifikate) o svojstvima materijala i valjanosti postupaka,
  • ostvaruje ostalu srodnu djelatnost,
  • obavlja stručne poslove zaštite okoliša.

 

Povijest fakulteta

Korijeni Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije sežu u 1919. godinu, kada je utemeljena Tehnička visoka škola u Zagrebu s ciljem "da podaje temeljitu teoretsku, a koliko je moguće i praktičnu naobrazbu za ona tehnička zvanja, kojih su struke u zavodu zastupljene".

Jedan od tadašnjih odjela je kemičko-inžinirski, čiji prvi dekan prof. dr. V. Njegovan nastoji od samih početaka osigurati nastavni i znanstveni rad po uzoru na europska i američka visoka učilišta. Posebice se angažirao oko pronalaženja nastavnika, a koliko je u tome uspio svjedoče imena Ivana Mareka, poznatog izumitelja peći za elementarnu organsku kemijsku analizu, Ivana Plotnikova, fotokemičara svjetskog glasa, Franje Hanamana, izumitelja volframove žarne niti i nešto kasnije Vladimira Preloga, budućeg nobelovca.

Godine 1926. Tehnička visoka škola prerasta u Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu što omogućuje nastavnicima i suradnicima intenzivniji znanstveni rad. Uz Vladimira Preloga koji prvi u nas uvodi organsku sintezu tu je i plejada mlađih znanstvenika, koji su se dokazali u svijetu znanosti i tehnike. To su Vjera Marjanović, Rikard Podhorsky, Karlo Weber, Matija Krajčinović i Miroslav Karšulin.

Svi oni odlaze na znanstvena usavršavanja u inozemstvo i nakon povratka prenose stečene spoznaje podižući razinu znanja i utječući na razvoj struke. Rikard Podhorsky već 1935., dakle istodobno s kretanjima u Europi, a na temelju američkih iskustava promiče kemijsko inženjerstvo kao egzaktnu znanost koja je "isto tako potrebna kemijskom inženjeru koliko i čiste discipline kemija i fizika".

Kemičko-inženjerski odjel 1926. postaje dio Tehničkog fakulteta. Prestrukturiranjem Tehničkog fakulteta 1956. Kemijsko tehnološki studij djeluje na Kemijsko-prehrambeno-rudarskom fakultetu, a od 1957. u sklopu novoosnovanog Tehnološkog fakulteta. U tom razdoblju postaje jezgra oko koje nastaju novi fakulteti (Metalurški u Sisku, Tehnološki u Splitu, Prehrambeno-biotehnološki u Zagrebu). 1978. godine odvaja se Metalurški fakultet, 1980. Prehrambeno biotehnološki fakultet i konačno razdvajanjem Tehnološkog fakulteta na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet 16. studenog 1991. godine, ispunjava se dugogodišnja težnja Fakulteta za samostalnošću.