Pristupačnost
>> / Sve diskusijske grupe / portlet_news / Seminarski radovi 1. dio
Kako su najpovoljnija mjesta za vjetrenjače padine ili brda, smatram da je RH i više nego pogodna za iskorištavanje energije vjetra. Također, jedna od pogodnijih mjesta za postavljanje vjetrenjača su priobalje i obala zbog vjetra uslijed različitog zagrijavanja mora i kopna. Promatrajući karakteristike vjetra u RH, može se zaključiti da RH ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal i to na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko neretvanske županije. Sveukupno u RH možemo naći 21 vjetroelektranu sa 354 vetroagregata. Nadalje, i sam Nikola Tesla je projektirao i postavio prvu hidroelektranu u svijetu i to baš u Hrvatskoj na rijeci Krki, pod nazivom HE Jaruga te je vrlo ugodno vidjeti kako je RH nastavila putem koji nam je pokazao jedan od najvećih umova 20. st. Nazivna snaga svih HE u RH inosi 55% ukupne snage svih elektrana, smatram kako je to vrlo pozitivan i motivirajući rezultat za Republiku Hrvatsku. Od toga 5 HE nalazi se na Cetini, 2 u Lici i Gackoj, 4 na Lokvarki i Ličanki, 3 na Dobri i Kupi, 1 na Velebitu, 1 na Rječini, 3 na Dravi, 5 na Krki te 2 na Trebišnjici. RH ima veliki potencijal u iskorištavanju solarne energije te se procjenjuje da tehnički potencijal sunčeve energije 1% površine kontinentalne RH iznosi 830 TWh/god, što je deseterostruka vrijednost dnevne potrošnje primarne energije RH. Iako ima veliki potencijal, u RH ta vrsta energije nije dosegnula svoju maksimalnu upotrebu. Najveći potencijal za sunčevu energiju ima Dalmacija te njeni otoci, a dokse ova vrsta energije najviše upotrebljava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Vrlo rado bih navela razlog neiskorištavanja ove vrste energije, ali smatram da to nije tema ovog pitanja.
Možda je jedan od načina zaštite vode u RH ne dati svaki izvor pitke vode u ovoj državi u koncesiju te tako smanjiti prekomjerno iskorištavanje pitke vode. Također 50% stanovništva u RH nije spojeno na kanalizaciju te tako sadržak septičkih jama dospijeva u more ili neku drugu vodu. Iako me od svega toga najviše zabrinjava neodgovornost građana i samosvijesno onečišćivanje okoliša, odnosno bacanje otpada u okoliš, od kojeg će velika večina završiti u nekoj od stajaćica ili tekućica. Na područjima gdje se u more ulijevaju veće rijeke (Krka, Jadro, Žrnovnica, Cetina, Neretva) prisutan je unos hranjivih tvari, ali je omjer dušika i fosfora u tim vodama povoljan (vrlo visok) i procesi eutrofikacije mora nisu jako izraženi. No, negativni efekti unosa hranjivih tvari u more dolaze do izražaja u onim područjima, gdje u blizini ušća rijeka postoje veća gradska središta čijim otpadnim vodama u more dospijevaju i soli fosfora. Estuarij Krke je područje gdje je to došlo do punog izražaja, pa je proces eutrofikacije najsnažnije prisutan u području šibenskog zaljeva. U nešto manjoj mjeri to vrijedi i za Kaštelanski zaljev. Utjecaj Neretve na proces eutrofikacije manji je nego što bi se to moglo očekivati, što je rezultat autopurifikacijskih sposobnosti močvarnog ekosustava. Može se zaključiti da je najveći dio hrvatskog Jadranskog mora vrlo dobre kakvoće, a problem su uglavnom zatvoreni priobalni dijelovi mora uz velike gradove (Pula, Rijeka, Šibenik, Split). Dolazimo i do pitanja koje vode u RH su najviše ugrožene. Kako je RH trideseta u svijetu po resursu vode te 5. po kvaliteti izvora pitke vode u Europi, izgleda da se još i dobro držimo. Najveća prijetnja hrvatskim vodama su industrijska postrojenja te farmaceutska industrija. Otpuštanjem štetnih tvari u okoliš može se onečistiti podzemna voda, teškim metalima ili drugim spojevim kao što su teško razgradivi ugljikovodični lanci. Jedno od rješenja, ujedno i najbolje rješenje za sve probleme ovoga svijeta jest bolje spriječiti nego liječiti. Glavnu ulogu u tome ima tzv. „monitoring“ podzemnih voda kod kojeg se prikupljaju informacije gdje i može li uopće doći do onečišćenja te uključuje postavljanje posebnih zaštitnih zona i posebne zakone i regulative što se tiče uporabe podzemnih voda. Naravno, najugroženije vode u RH su one koje su najlakše dostupne ljudskom utjecaju, a to su rijeke, jezera i more.
1. Ukupna količina energije proizvedena u Republici Hrvatskoj iznosi oko 13 400 GWh, dok se potroši 18 000 GWh godišnje. 65% proizvedene energije potiče od obnovljivih izvora, od kojih najveći dio dolazi iz hidroelektrana. Dva povoljna izvora obnovljive energije za koja smatram da bi se mogli bolje iskoristiti su sunčevo zračenje i vjetar. Sunčeva se energija može koristiti kao toplinska i svjetlosna. Toplinska zagrijava vodu u kolektorima, a svjetlosna se pomoću fotoćelija pretvara u električnu energiju. Takve solarne panele poželjno je postaviti na lokacije s najvećom insolacijom npr. na Hrvatskim otocima gdje ona dostiže visoke vrijednosti (otok Hvar 2718 h insolacije godišnje). Također izgradnjom vjetroelektrana u vjetrovitim podnebljima (padine, brda) gdje brzina vjetra doseže vrijednost od 4-12 m/s.
2. Sve vrste voda možemo zaštititi pravilnim odlaganjem otpadnih voda, odnosno njihovim pročišćavanjem, smanjenjem ljudske rastrošnosti (potrošnje), kontroliranom konzumacijom kemikalija npr. pesticida, deterdženata I ostalog što koristimo u kućanstvima i industrijama. Najugroženije su podzemne vode jer ih u prirodi ima najmanje, vrlo se lako onečiste (jer se ispiranjem površina sve slijeva u podzemlje); a nama su najpotrebnije budući da su izvor pitke vode. Također, među ugroženim, treba spomenuti razne rijeke i nacionalne parkove koji sadržavaju vodene površine. Njihovim ugrožavanjem dovodimo u pitanje opstanak raznih biljnih i životinjskih vrsta. Takvo bogatstvo potrebno je očuvati, a ne izlagati nepotrebnom riziku.
Hrvatska ima limitirani potencijal za dobianje energije putem malih hidroelektrana jer hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima. U većini slučajeva povoljne lokacije se nalaze u gornjim dijelovima vodotoka. Upravo navedeno daje limitirani iskoristivi potencijali zbog nepristupačnih i slabo naseljenih područja, ne postoji velika potrošnja i kvalitetno razvedena mreža te su uvjeti zaštite okoliša strogi. Općenito, Hrvatska ima vrlo dobar potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije, a najveći potencijal leži u iskorištavanju Sunčeve energije.
Porastom broja stanovnika i razvojem industrije potrebe za vodom svakodnevno rastu, te se povećava i njeno iskorištavanje (crpljenje) iz podzemlja. Glavni izvori zagađenja krških voda su otpadne vode iz kućanstava i industrije, odlagališta otpada, prometnice i poljoprivredne aktivnosti. Kako ne bi došlo do zagađivanja izvora pitke vode i njenog prekomjernog crpljenja, vodu je potrebno zaštititi i planski iskorištavati. Pod zagađenjem podzemnih voda u užem smislu misli se na degradaciju kakvoće vode fizičkim, kemijskim, biološkim i radiološkim onečišćenjem do stupnja pri kojem voda postaje štetna po ljudsko zdravlje. Podzemne vode moguće je zaštititi na tri razine: Zaštita strateških zaliha podzemne vode; Zaštita pojedinih crpilišta i Zaštita eksploatacijskih objekata (zdenaca). Prirodni sastav krških podzemnih voda vodnog područja (VP) Dalmatinskih slivova, posebice u unutrašnjosti Dalmacije, izuzetne je kakvoće. Takav prirodni sastav garantira podobnost za upotrebu u vodoopskrbi. S druge strane upravo zbog specifičnosti i velike osjetljivosti krškog terena (poroznosti i specifične podzemne cirkulacije) potrebno je voditi više računa o kakvoći i zaštiti nego u ravničarskim područjima. Neadekvatno upravljanje otpadom, loš sustav zaštite okoliša, neadekvatan sustav odvodnje komunalnih i otpadnih voda (brojne propusne septičke jame, tzv. crne jame) prijetnja su prirodnim bogatstvima dalmatinskih porječja. Naime, dalmatinskim županijama nedostaje odgovarajuća prometna, vodoopskrbna i vodoodvodna infrastruktura za podupiranje pravilnog sustava zaštite podzemnih voda. Analizama je utvrđeno da je na 77% crpilišta u kršu barem jednom nađena pojava zagađenja. Smatram da su najugroženije podzemne vode upravo zbog poroznosti tla i raznih načina nepravilnog odlaganja otpada na tlo koje se nalazi iznad podzemnih voda te se ispiranjem tla uslijed oborina može znatno ugroziti kvaliteta vode, a samim time i ljudsko zdravlje se dovodi u opasnosti jer podzemne vode čine veliki udio u vodoopskrbi stanovništva. Najučinkovitije rješenje bilo bi spriječiti opasnost od dovođenja odnosno ulaženja štetnih tvari u podzemne vodne sustave, ali kako se ne možemo u potpunosti osloniti na to rješenje, treba se redovito kontrolirati kvaliteta voda i primijeniti eventualne tehnike pročišćavanja voda ako se uoči bilo kakva neispravnost.
1. Hrvatska ima velik potencijal za opskrubu energijom iz obnovljivih izvora energije kao što je vjetar. Vjetroelektrane se grade na vrhovima brda ili na padinama zbog ptrotoka vjetra te na priobalju ili moru gdje ima puno vjetra. Takvih lokacija u Hrvatskoj ima puno, npr. otoci poput Paga ili gradovi u priobalju poput Šibenika.
2. Jedne od najugroženijih voda su podzemne i površinske vode zbog onečišćenja koja lako dospjevaju u njih kao što su sljevanje kišnice s cesta, izljevanje iz kanalizacija, izljevanje kemikalija ili nepravilno odlaganje otpada. to bi mogli spriječiti i zaštititi vode tako da se uvedu zakoni o pravilnom zbrinjavanju otpadnih voda i otpada općenito te zakoni i korištenju kemikalija. Primjer iz seminara je mjesto u Engleskoj gdje se ispitivala voda zbog povećane koncentracije sumporovodika gdje nije bilo prirodnograzloga pa se zaključilo da se radi o onečišćenju. Saznato je da je prije 4 stoljeća tamo bila masovna grobnica ljudi oboljelih od kuge koja je i dalje uzrokovala onečišćenje. Zato je bitno pravilno se zbrinjavati o svim faktorima koji mogu utjecati na kvalitetu i onečišćenje vode koja nam služi kao piće.
U Hrvatskoj se nalaze brojne rijeke od kojih su neke Korana, Kupa, Dobra, Sava i tako dalje. Smatram da Hrvatska ima veliki potencijal dobivanja energije iz obnovljivog izvora kao što je voda preko hidroelektrana. Hidroelektrane prvo pretvaraju potencijalni energiju rijeke u kinetičku, te potom u mehaničku i električnu energiju.
Podzemne vode vrlo su važne za živa bića, jer su izvor pitke vode, a neki ju ljudi također koriste za navodnjavanje i poljoprivredu. S obzirom na to da imaju mnoge pogodnosti, podzemne vode su jedne od najugroženijih vrsta voda. Podzemne vode mogu biti onečišćene izlijevanjem industrijskih otpadnih voda u njihove tokove, mogu biti onečišćene otpadom iz domaćinstva, te pesticidima koje tlo propušta te tako dolaze u podzemne vode. Onečišćenje podzemnih voda vrlo je teško predvidjeti. Jedan primjer za to je prisustvo sumporovodika u podzemnim vodama Engleske. Znanstvenici nisu znali protumačiti zašto je on prisutan u podzemnim vodama. S vremenom se koncentracija sumporovodika smanjila te se ustanovilo da sumporovodika dolazi s obližnjeg groblja, zbog raspadanje trupala. Kako bi zaštitili podzemne vode, potrebno je kontrolirati onečišćenje(godišnje ili mjesečno), kontrolirano i spuštati i pratiti tvari koje dolaze u podzemne vode te na vrijeme predvidjeti onečišćenje.
1. Smatram da Hrvatska ima mnogo potencijala za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije, posebice iz energije vjetra i sunčeve energije. Iako Hrvatska ima značajan broj sunčanih sati godišnje, u prosjeku 2600, trenutno se nalazi na europskom dnu prema iskorištenosti ovog potencijala, ponajviše zbog visoke cijene infrastrukture koja je potrebna za prikupljanje i pohranu sunčeve energije. Dalmacija ima najviše potencijala za izgradnju sunčanih elektrana, posebice otoci koji su izolirani ili nenaseljeni. Najveća solarna elektrana gradi se na otoku Visu, a realizacijom ovog projekta, otok će zadovoljiti svoje potrebe za više od pola godine, isporučivat će energiju u elektroenergetsku mrežu, a time doprinijeti promidžbi otoka i razvoju njegova turizma.
2. Vodu je nužno planski iskorištavati, pravilno odlagati i pročišćavati, odvoditi adekvatnim sustavom odvodnje te kontrolirano primijenjivati agrotehička kemijska sredstva, kako bismo izvore pitke vode sačuvali od onečišćenja i njenog prekomjernog crpljenja. Smatram da su najugroženije površinske i podzemne vode jer njihovo zagađenje podrazumijeva i mogućnost ugrožavanja izvora pitkih voda. Onečišćenje podzemnih voda gotovo je nemoguće izbjeći, a najveće je tamo gdje su i potrebe za vodom najveće. Onečišćenje podzemnih voda podrazumijeva degradaciju kvalitete vode kojom ona onda postaje štetna za ljudsko zdravlje, a može se zaštititi racionalnim korištenjem zaliha podzemne vode, zaštitom zdenaca ili crpilišta tih voda. Posljedice onečišćenja podzemnih voda uglavnom nisu vidljive, a kako je za njegovo širenje podzemljem potrebno relativno dugo vrijeme, često se smatra kako nisu onečišćene. Međutim, jednom onečišćen rezervoarski prostor u podzemlju ostaje vrlo dugo onečišćen, a tehničke mogućnosti sanacije onečišćenih podzemnih voda su često su ograničene, složene i nepovoljne, a njihov učinak nedostatan. Za primjer možemo uzeti mesnu i mliječnu industriju u kojima životinje na farmama luče velike količine urina i izmeta koji sadrže amonijak i nitrate koji potom prodiru u tlo i time onečišćuju podzemne vode, rijeke i bunare.
1. Obnovljivi izvori energije su vodne snage, plima i oseka, vjetar, biomasa, sunčevo zračenje, geotermalni izvori itd. Smatram da iako smo mala država, imamo dovoljno potencijala za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Brojne toplice, poput Varaždinske toplice, Daruvarske toplice, Stubičke toplice, Lipik, Topusko itd., možemo iskoristiti kao izvor geotermalne energije. Imamo brda i padine, na kojima se mogu izgraditi mnogobrojne vjetrenjače, te vjetar koji ništa ne košta, a može se iskoristiti u dobre svrhe. Najpogodnije područje u RH za ovakvu vrstu obnovljivog izvora su obala i priobalje. Jadransko more je sastavni identitet Republike Hrvatske kao pomorske i mediteranske zemlje, te plimu i oseku možemo iskoristiti kao obnovljivi izvor energije. Ono što zasigurno imamo je biomasa koju također možemo iskoristiti kao dobar potencijal obnovljivih izvora energije, a za nju nije specificirano područje.
2.Prvo trebamo krenuti od nas samih i što manje biti onečišćivači. Kada kažem da trebamo krenuti od nas samih mislim na primjeru zaštite kućanske otpadne vode. Onečišćenje takve vode možemo smanjiti manjom uporabom deterdženata, zatvaranjem slavina, ne izlijevati štetnih tvari u odvode, za zalijevanje cvijeća koristiti kišnicu itd. Površinske i podzemne vode su najugroženije upravo zbog nepravilnog odlaganja otpada, izlijevanje kanalizacije, uporabe pesticida, stajskoj gnojiva, nuklearnog otpada. Jedan od primjera onečišćenja podzemnih voda je korištenje pesticida i gnojiva u poljoprivredi. Neki pesticidi se razgrade za 6-7 dana poput kaptan pesticida, a dikloran se razgrađuje čak 6 godina.
Geografski dijelovi Hrvatske su vrlo raznoliki i povoljni za dobivanje energije iz tih obnovljivih izvora. Jedan od poznatijih načina dobivanja energije iz obnovljivih izvora u RH su vjetrenjače, odnosno vjetroelektrane. Lokacije za najbolju iskoristivost vjetrenjača su one lokacije na kojima prosječna brzina vjetra prelazi 4,5 m/s, ali strujanje vjetra mora biti prisutno bez turbulencija i naglih olujnih udara. Hrvatska posjeduje mnoga područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana.
U prirodi se voda nalazi kao atmosferska, odnosno oborinska, površinska i podzemna. Smatram da su najugroženije podzemne i površinske vode. Zagađenju tih dviju voda potrebno je posvetiti više pažnje zbog mogućnosti ugrožavanja pitke vode. K tome, onečišćenje podzemnih voda se najčešće otkriva tek nakon nekog određenog vremena. Izvori onečišćenja podzemnih voda su izlijevanje industrijskih otpadnih voda, otpadom iz domaćinstva i kanalizacije, pesticidi koji se često koriste u poljoprivredi, te velika odlagališta otpada gdje dolazi do kemijskog i mikrobiološkog onečišćenja. Potrebno je vodu pravilno koristiti, pročiščavati, smanjiti prekomjerno korištenje, poštivati sveukupne postavljene mjere i zakone, te ulagati u nove sustave za što bolje načine pročišćivanja i iskorištavanja voda.
1. Republika Hrvatska ima veliki potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Jedan od načina su vjetrenjače. Gradnja vjetrenjača je u svakom slučaju pozitivna jer one čine najčišći, najučinkovitiji i najisplativiji oblik proizvodnje električne energije. Još jedan obnovljivi izvor energije je sunčevo zračenje. Sunčeva se energija može koristiti kao toplinska i svjetlosna. Toplinska zagrijava vodu u kolektorima, a svjetlosna se pomoću fotoćelija pretvara u električnu energiju.
2. Najugroženije vode, po mom mišljenju, su podzemne vode. Onečišćenje podzemnih voda je teško primjetiti i otkriva se mnogo kasnije od uobičajenog onečišćenja zraka ili ostalih dijelova našega okoliša. Onečišćenje može biti kemijsko, fizikalno, mikrobiološko i radiološko. Može doći do pojave toksičnih spojeva koji mogu biti pogubni za čovjekovo zdravlje. Također sama promjena boje vode može nam inicirati da nešto nije u redu te da treba provesti analizu. Danas je sve više izvora onečišćenja podzemnih voda te se oni moraju kontrolirati ponekad i na dnevnoj razini, no uobičajeno je na mjesečnoj ili godišnjoj razini. Kako bismo zaštitili podzemne vode potrebno je kontrolirano ispuštati i pratiti tvari koje bi mogle nakon nekog vremena štetno utjecati. Potrebno je na vrijeme predvidjeti moguće utjecaje onečišćenja, ako je to moguće, kako bi se moglo pravovremeno djelovati.
1. Neiscrpivi ili obnovljivi izvori energije koji su na zemlji na raspolaganju u neograničenim količinama. Obnovljivi izvori energije su vodne snage, plima i oseka, vjetar, biomasa, sunčevo zračenje, geotermalni izvori itd. Hrvatska ima jako dobar potencijal za iskorištavanje energije vjetra zato što su najpovoljnija mjesta za gradnju vjetrenjača padine ili brda. Osim toga, prigodna mjesta za vjetrenjače su obale i priobalje. Određeni dijelovi Hrvatske ovaj potencijal iskorištavaju, a to su: Zadarska, Šibensko - kninska, Splitsko - dalmatinska i Dubrovačko - neretvanska županija u kojima već postoje izgrađene vjetroelektrane, ali postoji još potencijala za proizvodnju više električne energije.
2.Smatram da su najugroženije podzemne vode jer ih je lako onečistiti, a u njima je najteže otkriti zagađenje. Također, najugroženije su jer ih ima najmanje. Podzemne vode su izuzetno važne jer su izvor pitke vode. No osim njih, važno je spomenuti i ugrožene rijeke i nacionalne parkove. Njihovim ugrožavanjem ne dovodimo u pitanje samo kvalitetu vode za piće, nego i biljni i životinjski svijet te njihovu bioraznolikost. Kako bismo očuvali takvo bogatstvo potrebno je provesti odgovarajuće mjere zaštite voda, a to možemo provesti odgovarajućom obradom otpadnih voda, smanjenjem bespotrebne potrošnje voda, kontroliranom upotrebom pesticida, detergenata, umjetnih gnojiva...
1.Možemo biti zahvali što Hrvatska u većem dijelu posjeduje obnovljivim izvorima energije. Tu bih svakako napomenula primjer vjetra koji je obnovljivi izvor energije i koristi se u proizvodnji električne energije. Svakako bih tu spomenula hrvatski reljef koji je bogat na svakom dijelu Hrvatske gledano prema istoku, zapadu ili jugu. S obzirom da imamo krške i brdovite prostore u našem priobalju, na takvim mjestima je savršeno koristiti vjetrjenjače jer su udari vjetra stalni tijekom cijele godine i konstanta je pretvorba kinetičke energije u električnu. Mislim da danas nije toliko zastupljena prednost vjetrjenjača i njihova svrha na što bismo se možda trebali i ugledat na neke sjeverne zemlje Europe te da Hrvatska počne više ulagati u takve resurse. Također jedan veliki izvor koji imamo je Sunce koje nam je dostatno 365 dana u godini tijekom određenog perioda dana zavisno o godišnjem dobu i trajanju dana. Sunce koje je besplatno i energija koja se može koristiti iz njega jest neizmjerno važna. Solarne ploče jedan su primjer koji ljudi sve više danas koriste pogotovo na područjima gdje tijekom zime ima dosta sunca kako bi se preko tih ploča mogli i grijati. Ljudi bi uštedili a samim time bi se i koristio obnovljivi izvor energije te smanjila potrošnja neobnovljivih izvora kojih je svake godine sve manje I manje.
2.Mislim da jedan od većih problema možemo naći na područjima odlagališta otpada. Sav nezbrinut otpad koji se nalazi na jednom mjestu je leglo bolesti, toksina i svega štetnog što može dospjeti do podzemnih voda. Ako se na nekom odlagalištu nalazi raznovrsan nezbrinut otpad tada različiti toksini mogu proći kroz propusno tlo i doći do podzemnih voda. U podzemnim vodama sadržan je veći dio pitke vode od kojeg se čovječanstvo obrskrbljuje. Tako da bi pravilnim zbrinjavanjem otpada uvelike smanjili onečišćenja podzemnih voda za koja smatram da su najviše možda ugrožene u Hrvatskoj upravo radi propuštanja nezbrinutog dijela otpada, industrijskih otpadnih voda te neadekvatno zbrinjavanje opada. U svrhu smanjenja onečišćenja vodenih resursa u Hrvatskoj svakako je potrebno prvođenje kvalitetnih analiza i procjene kakvoće vode po mogućnosti što više puta tijekom nekog perioda iako je to dosta financijski zahtjevno, no trebali bismo ulagati u nešto što može ostati i za nadolazeće naraštaje.
1.Potencijal Republike Hrvatske za dobivanje energije iz obnovljivih izvora je vrlo velik. Jedan od najboljih i najviše korištenih načina u Hrvatskoj su vjetrenjače. Pomoću vjetrenjača energiju dobivenu vjetrom pretvaramo u električnu energiju. Hrvatske na otocima i priobalnim mjestima u području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije. Jedini problem kod vjetrenjača je što su jako glasne pa bi se trebali postavljati na nenaseljenim dijelovima otoka I priobalja. Pag je jedan od otoka gdje su vjetrenjače jako dobro iskorištene jer bura puno puše podno Velebita.
2. Smatram da su najugroženije podzemne vode zato što se vrlo lako onečiste, to onečišćenje je vrlo teško otkriti i treba dugo vremena da se otkrije. Onečišćenje podzemnih voda nije primjetno našem oku pa se zato puno kasnije otkrije od onečišćenja zraka ili tla. Onečišćenje voda može biti kemijsko, fizikalno, mikrobiološko i radiološko. Kako bi se spriječila onečišćenja voda potrebno je češće od jednom mjesečno ili jednom godišnje kontrolirati kvalitetu voda. Kako bi spriječili daljnje onečišćenje i zaštitili vodu potrebno je paziti što se ispušta i pratiti mogu li te tvari u budućnosti onečistiti vodu.
1. Republika Hrvatska ima veliki potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije, ali taj potencijal je u dobroj mjeri neiskorišten. Hrvatska ima potencijala za dobivanje energije iz vjetroelektrana, biomase, hidroelektrana i sl.. U Hrvatskoj je izdvojeno 29 lokacija koje su pogodne za izgradnju vjetroelektrana. Od toga je 19 na otocima i poluotoku Pelješcu, a 10 u priobalju. Sve odabrane lokacije na jadranskom priobalju i otocima imaju srednju godišnju brzinu veću od 5, 5 m/s, što je preduvjet za izgradnju vjetroelektrane. Tako je na Ravnama iznad Paga izrađen sustav od sedam vjetroelektrana. Slavonija, zbog drvne industrije te poljoprivrede i stočarstva, ima veliki potencijal za dobivanje energije iz biomase. Na žalost taj potencijal je gotovo u potpunosti neiskorišten.
2. Svi vodeni resursi su ugroženi, no najviše su ugrožene opodzemne vode. Podzemne vode dospijevaju u objekte za snabdijevanje pitkom vodom, a neke zemlje koriste podzemne vode za navodnjavanje i poljoprivredu. U podzemne vode mogu dospjeti gradske i industrijske otpadne vode, farmaceutici, pesticidi i ostale toksične tvari. Onečišćenje podzemnih voda se otkriva mnogo kasnije od uobičajenih dijelova našeg okoliša te se i teže uklanja. Kako bi zaštitili podzemne vode potrebno je redovito raditi analize i kontrolirati otpadne vode te smanjiti korištenje pesticida i otalih toksičnih tvari. Tako je na primjer u Bangladešu glavni izvor vode za piće, higijenu i poljoprivredu podzemna voda. U podzemnim vodama u pokrajini Damurhuda Upazila zbog povečane idustrijske i poljoprivredne aktivnosti, pronađena velika količina tzv. elemenata u tragovima, kao što su Cu, Cd, Ni, Fe, Mn i Zn. Ti elementi su u velikim količinama toksični i kancerogeni. Kako nema mogućnosti za pročišćavanje te vode, stanovnoštvo će morati prijeći na druge izvore pitke vode.
1. Smatram da unatoč tome što je Hrvatska mala zemlja ima mnogo potencijala za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Reljef Hrvatske je raznolik jer obiluje ravnicama, gorjem i Jadranskim morem. Baš zbog toga ima priliku razviti razne oblike obnovljivih izvora energije. Npr. u gorju se može koristiti energija vjetra za dobivanje električne energije, dok se na obalnom području može upotrijebiti plima i oseka kao obnovljivi izvor energije.
2. Najveći problem je taj što je danas voda postala mjesto odlaganja otpada i tako zapravo toksini dolaze u sve vrste voda. Od kopnenih tekućica i stajaćica do more te i do podzemnih voda koja ljudima služi kao izvor pitke vode. Pitke vode svakako ima jako malo tako da smatram da bismo trebali pripaziti kako se odnosimo prema njoj. Da bismo smanjili taj problem prvo moramo početi pravilno zbrinjavati otpad i pobrinuti se da se podzemne vode, koje su po mom mišljenju najugroženije u RH, ne koriste za otpuštanje industrijskih i drugih vrsta otpada. Također smatram da bi se procjena kakvoće vode i druge analize trebale češće provoditi.
1. Republika Hrvatska ima veliki potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije zbog svog raznolikog reljefa, tj. mnoštva povoljnih lokacija za npr. gradnju vjetroelektrana koje koriste energiju vjetra za stvaranje električne energije. To su najčešće vrhovi brda ili padine, gdje se najbolje iskorištava ubrzavanje koje vjetar dobiva prelazeći preko uzvisine. Isto tako, povoljne lokacije za gradnju vjetroelektrana su u priobalju ili na moru.
2. Smatram da su trenutno najugroženije podzemne vode jer onečišćenje podzemnih voda se najčešće otkriva tek nakon nekog određenog vremena. Onečišćenje podzemnih voda se ne primjećuje lako pa se zbog toga i otkriva mnogo kasnije od npr. onečišćenja zraka. Potrebno je na vrijeme predvidjeti moguće utjecaje onečišćenja, ako je to moguće, kako bi se moglo pravovremeno djelovati. „Monitoringom“ podzemnih voda mogu se prikupiti informacije gdje i može li uopće doći do onečišćenja podzemnih voda, a zatim se mogu postaviti posebne zaštitne zone i posebni zakoni i regulative za uporabu podzemnih voda.
1. Potencijal Republike Hrvatske za dobivanje energije iz obnovljivih izvora enegije je jako velik. Jer se hrvatska obala vodi kao jedna od najsunčanijih te se može koristiti u svrhu iskorištavanja sunčeve energije pomoću solarnih ploča. Kako Hrvatska obiluje rijekama, možemo ih koristit kao hidroelektrane iako Hrvati shvaćaju to te imamo oko 35 hidroelektrana, od kojih je 17 velikih koje su snage od više od 10 MW, 20 malih hidroelektrana koje snage od 0,5 do 10 MW energije i nekoliko mini i miko hidroelektrana. Najveća je HE Zakučac koja isporučuje trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj. Uz vodu i sunce, Hrvatska može korisiti i snagu vjetra kao izvor energije, jer postoji dosta područja, poput Paga, na kojima prolazi vjetar dovoljno snažan za pokretanje vjetroelektrana.
2. Najugroženije su podzemne i nadzemne vode koje koristimo kao izvor pića. Podzemne su vode ugržene ispuštanjem fekalnog otpada iz septičkih jama jer su ruralna područja Hrvatske rijetko opremljene kanalizacijskim sustavom te se sepričke jame prazne u prirodu i utječu i na sastav tla i voda. Rijeke poput Save su također ugrožene zbog ispuštanja otpada tvornica u nju. Zbog toga je puna željeza i ostalih teških metala što utjeće na njezin vodeni svijet i sami sastav. Takva zagađenja možemo spriječiti pravilnim odlaganjem tvorničkog otpada i razvijanjem kanalizacijskog sustava kroz cijelu Hrvatsku jer je sramota što u 21. stoljeću ljudi nemaju kanalizacije u svojim kućanstvima i što takve otpadne vode nisu zbrinute kako bi trebale biti.
1. Republika Hrvatska zbog svog geografskoj položaja i prirodnih bogatstava ima razmjerno velike mogućnosti za iskorištavanje obnovljivih izvora energije kao što su energija vjetra, sunčeva energija, biomasa, geotermalna energija, vodna snaga i dr. U sektoru toplinske energije najveći potencijal ima biomasa i njezini produkti, a uz to što su obnovljivi oni su slični fosilnim gorivima te se smatraju njihovom direktnom zamjenom. Budući da se većina električne energije u Hrvatskoj proizvodi u primorskim županijama (hidroelektrane), upotrebom biomase kao goriva, koje je pretežno prisutno u kontinentalnim županijama, došlo bi do uravnoteženja proizvodnje, kao i smanjenja opterećenja kontinentalnih termoelektrana. Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Veća uporaba obnovljivih izvora energije je i u našem vlastitom interesu. Neke od prednosti su smanjena ovisnost o uvozu nafte, plina, ugljena i električne energije, otvaranje novih radnih mjesta, mogućnost lokalnog zapošljavanja i ruralnog razvoja te smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš, prije svega emisija ugljikovog dioksida.
2. Glavni izvori onečišćenja voda u svijetu, ali i u Hrvatskoj su štetne tvari iz industrije, nepročišćene otpadne vode iz kućanstava, poljoprivreda, kisele kiše, nepravilno odlaganje otpada, gubici u vodoopskrbnom sustavu. Biološka onečišćenja vode mogu biti letalna, što se može vidjeti na primjeru kontaminiranosti pitke vode cijanobakterijom Cylindrospermopsis raciborskii u Brazilu 1996. godine, kada je došlo do otkazivanja jetre i smrti kod 52 osobe zbog konzumacije onečišćene vode. Smatram da se danas veći dio onečišćenja može spriječiti kontrolom kvalitete otpadne vode prije njezina otpuštanja u okoliš te postupnom zabranom, zamjenom i kontrolom otrovnih kemikalija koje se koriste u raznim industrijskim pogonima. Hrvatska je po bogatstvu vodenih izvora na visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Svega 8% vode je privremeno neupotrebljivo, takva statistika nam govori da se koristimo relativno ispravnom vodom, međutim svakako postoji još prostora za poboljšanje.
Potencijal Republike Hrvatske, što se tiče prirodnih resursa, iznimno velik. Skoro svaki način dobivanja energije iz obnovljivih izvora je moguć. Imamo puno rijeka koje su pogodne za gradnju hidroelektrana (Cetina, Lika, Gacka, Dobra, Kupa, Drava, Krka….). Zatim imamo Velebit i jake vjetrove koji tamo pušu tijekom cijele godine, što je iznimno pogodno za gradnju vjetrenjača. Nadalje, iako cijela je cijela Hrvatska pogodna, najveći potencijal za iskorištavanje sunca kao obnovljivog izvora energije ima Dalmacija i njeni otoci. 65% energije koju Hrvatska proizvodi dolazi iz obnovljivih izvora energije, no smatram da bi to lako došlo i do 100% (i puno više od tog), samo kad bi se fokusi vladajućih promijenili s prošlosti na budućnost.
Smatram da su najugroženije podzemne vode jer se njihove onečišćenje ne otkriva odmah, već nakon nekog vremena. Također su one najviše povezane s ostalim vodama, te ako ugrozimo podzemne automatski ugrožavamo i sve ostale vrste voda. Sprječavanje onečišćenja podzemnih voda bi nam trebao biti najveći prioritet, ako zbog ničeg drugog, onda jer su nam one glavni izvor vode za piće. Kako bi se spriječilo to onečišćenje, potrebno je na vrijeme planirati i predvidjeti moguća onečišćenja koja mogu dolaziti iz otpadnih voda, od neadekvatnog zbrinjavanja otpada (bolničkog, komunalnog, industrijskog), gradnje prometnice, pesticida itd….
1. Obzirom da je Republika Hrvatska brdovit prostor ima iznimno velike potencijale za dobivanje obnovljivog izvora energije preko vjetrenjača. Naime, našu "brdovitost" zemlje možemo iskoristiti kao pogodno mjesto za postavljanje vjetrenjača. Iako smo prostor duž naše obale već nekim dijelom iskoristili, smatram kako to nije dovoljno iskorišteno u odnosu na što nam je ponuđeno. Podneblje je takvo da nam osigurava uspješnu proizvodnju električne energije, no mi to ne iskorištavamo koliko bismo trebali.
2. Po mom mišljenu, najugroženije vode su one podzemne te one površinske koje se nalaze blizu raznoraznih tvornica. Kada bi svaka tvronnica podarila upola pažnje odlaganju otpadnih voda koliko daje pažnje svojoj proizvodnji smatram kako bi se onečićenje smanjilo znatno. Isto tako, veliku ulogu ima i čovjek kao pojedinac koji bi trebao odlagati otpada pravilno - krenimo od samih sebe. Smatram kako čovječanstvo nije svjesno da onečišćenjem površinskih i podzemnih voda može doći i do onečišćenja pitke vode, a svi znamo da je ima nedovoljno (2.5%).
1. Obnovljivi izvori energije su plima i oseka, vjetar, biomasa, sunčevo zračenje itd. Korištenjem obnovljivih izvora energije čuvamo okoliš. Tako za primjer možemo uzeti vjetrenjače u kojima se kinetička energija vjetra pretvara pomoću električnih generatora u električnu energiju. U Hrvatskoj se pokazalo da je za iskorištavanje energije vjetra najpovoljniji Jadran zbog različitog zagrijavanja mora i kopna. Iako trenutno u Hrvatskoj nema dovoljno vjetroelektrana za opskrbu električne energije, gradnja vjetroelektrana je u porastu.
2. Smatram da su najugroženije podzemne vode zbog svog značaja za javnu vodoopskrbu jer na posljetku se koriste u svrhu pitke vode. Zbog onečišćenja dolazi do uništenja kakvoće vode, te može doći do pojave toksičnih spojeva koji mogu biti pogubni za čovjekovo zdravlje. Zaštititi se može tako da se prate i kontroliraju tvari koje štetno djeluju na vode.
1. Neiscrpivi ili obnovljivi izvori energije su oni izvori koji su na zemlji na raspolaganju u neograničenim količinama. Smatram da Republika Hrvatska ima jako velik potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Najzastupljeniji obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj su vjetar i Sunčeva energija. Vjetrenjače, odnosno vjetroelektrane su jedan od načina kojima možemo iskoristiti vjetar kao obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije na način da se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon pumpa ili električnih generatora. Republika Hrvatska obiluje različitim reljefom pogodnim za izgradnju takvih vjetroelektrana. Brda i padine, mjesta u blizini obale i mora su najpogodnija područja za izgradnju vjetroelektrana koje često možemo primjetiti dok se vozimo autocestom kroz Dalmaciju. Potrebno je naglasiti da vjetroelektrane nemaju štetan utjecaj na okoliš jer ne zauzimaju puno prostora na zemlji, te ne proizvode mnogo buke. Iako je Republika Hrvatska jedna od europskih zemalja sa najviše sunčanih sati godišnje, Sunčeva energija ipak nije dobro iskorištena.
2. Republika Hrvatska smještena je na jugoistočnom dijelu Europe i upravo joj taj položaj omogućuje brojne i raznolike tipove voda, od rijeka i jezera do mora. Hrvatska se razvila uz Jadransko more od sjeverozapada prema jugoistoku. Pošto je pitka voda jako bitna i nema je baš u ogromnim količinama, potrebno je pravilno odlagati i pročišćavati otpadne vode iz kućanstva i industrije, te ne bi trebali koristiti pitku vodu u nepotrebne svrhe, poput pranja gradskih ulica. Vrlo je važno da se izgradi pravilan kanalizacijski sustav i septičke jame zato što se i dan danas kanalizacije i razni industrijski otpad diljem Hrvatske izljevaju u more, rijeke i jezera. Smatram da su najugroženije vode u Hrvatskoj podzemne vode jer su brojčano i količinski najmanje, te se lako mogu onečistiti prilikom irpiranja tla. Kako bi to spriječili, potrebno je podignuti svijest svakog čovjeka, odlagati otpad na za to predviđena mjesta i očuvati naše bogatstvo voda.
1. Neki od obnovljivih izvora energije su energija vjetra, energija sunca, biomasa, geotermalna energija, energija vodotoka, potencijalna energija plime, oseke i morskih valova, te toplinska energija mora. Potencijal Republike Hrvatske za korištenje obnovljivih izvora energije je velik jer posjeduje mnoge izvore koji se mogu koristiti. Na primjer energija vodotoka, odnosno hidroelektrane. Hrvatska obiluje rijekama na kojima postoje hidroelektrane i tako se vode tekućice koriste za dobivanje električne energije iz potencijalne energije vode. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je puno povoljnije od proizvodnje električne energije iz fosilnih i nuklearnih goriva. Hidroelektrane u RH čine više od pola elektrana u energetskom sustavu i zato Hrvatska spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Također, energija vjetra je još jedan obnovljivi izvor koji je pogodan za RH jer hrvatska obiluje brežuljkastim područjima koja su prigodna za gradnju vjetrenjača.
2.Smatram da su najugroženije podzemne vode. Njihov najveći značaj je taj što su glavni izvor pitke vode koja je bitna svim živim bićima. One su naš primarni resurs i vrlo lako se mogu onečistiti.Iz tog razloga potrebno je ulagati puno u čistoću i kvalitetu podzemnih voda. Otpadne vode jedan su od glavnih onečišćenja podzemnih voda.Mogu biti ispuštene iz industrijskih izvora, domaćinstva i kanalizacije. Značajnu ulogu u onečišćenju podzemnih voda imaju i pesticidi koji mogu dospjeti na tlo,proći kroz njega te tako doći i do podzemnih voda. Kako bi zaštitili podzemne vode trebamo kontrolirano ispuštati i pratiti tvari koje potencijalno mogu štetno djelovati. Bilo bi najbolje pokušati sprječiti onečišćenje podzemnih voda jer ono traje puno dulje od onečišćenja površinskih voda i postupci čišćenja izuzetno su skupi i komplicirani.
1. Potencijal Republike Hrvatske za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije je u neograničenim količinama, ali je iskorišten vrlo mali dio. Najviše se iskorištava energija vode i vjetra, dok se sunce i biomasa vrlo malo koriste. Hrvatska ima velik potencijal za dobivanje električne energije uz pomoć vjetra zbog mnogo brdovitih područja u primorskom dijelu, ali nema toliko puno vjetroelektrana kao što bi mogla imati.
Najugroženije vode su podzemne vode, koje su izvor pitke vode. Razlog tome je što je ključna za život biljaka, ljudi i životinja. Ona se također koristi u sustavima za navodnjavanje i poljoprivredi. Onečišćenje podzemnih voda događa se ispuštanjem industrijskih otpadnih voda, na poljoprivrednim područjima značajnu ulogu u onečišćenju imaju pesticidi, ona se također onečisti zbog domaćinstva, kanalizacije, pogrešnog odlaganja otpada, itd. Onečišćenjem podzemnih voda može doći i do raznih bolesti koje mogu završiti smrću. Svim tipovima onečišćenja podzemnih voda, smanjuju se izvori pitke vode. Da bismo zaštitili podzemne vode, potrebno je kontrolirano ispuštati i pratiti tvari koje bi mogle imati štetan utjecaj. Potrebno je na vrijeme predvidjeti moguće utjecaje onečišćenja kako bi mogli pravovremeno reagirati.
1. Obnovljivi izvori energije su izvori koji su sacuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomicno, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunceva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd. Buduci da Republika Hrvatska ima velike potencijale za energetsku uporabu biomase u poljoprivredi i sumarstvu, ali unatoc tom znacajnom potencijalu biomase za proizvodnju energije, Republika Hrvatska biomasom pokriva samo mali dio potreba za energijom, a time znatan dio prirodnog bogatstva ostaje neiskoristen. RH ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno energije iz sunca i vjetra, ali problem se javlja kod financiranja poticaja proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.
2. Vode su oneciscenjem i zagadivanjem vrlo ugrozeni mediji. Sve ljudske aktivnosti utjecu na ekosustave voda i mogu ugroziti mnogobrojne izvore odnosno kolicinu i kakvocu pitke vode. Da bi se voda zastitila od oneciscenja, potrebno je upravljati kvalitetom voda, odnosno nadzirati oneciscenje voda i istrazivati, planirati i otklanjati uzrocnike oneciscenja voda. Smatram da su najugrozenije podzemne vode, a isto tako i medu vaznijima jer nam omogucuju pitku vodu cija se kakvoca vrlo brzo moze narusiti nepravilnim odlaganjem otpada, otpadnih voda, nepravilnim rukovanjem pesticida itd., te dolazi do oneciscenja zbog propusnosti samog tla.
1. Republika Hrvatska ima velik potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Promatrajući karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da Hrvatska ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja određenih karakteristika vjetra (brzina, smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje energije vjetra povoljnije područje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgrađene upravo na tom području. Vjetroelektrana Ravna 1 je prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne na otoku Pagu iznad paške solane, sagrađena 2004. godine. Vjetroelektrana ima nazivnu snagu 5,95 MW. 1998. godine na Ravnama su postavljeni mjerni instrumenti za praćenje smjerova i brzine vjetra. Rezultati su pokazali da na Pagu ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje, da je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, tj. središnje su se brzine vjetra pokazale dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrana. Ona godišnje proizvodi oko 15 milijuna kWh električne energije. Grad Pag dobiva naknadu jer se vjetroelektrane nalaze na njegovom području tj. jednu lipu po proizvedenom kWh, a to je u prosjeku oko 100 000 kuna godišnje.
2. Smatram da je more jedno od ugroženijih zbog mnogih vanjskih onečišćenja. Onečišćenja naftom, plastikom i ostalim otpadom koji s odlagališta dospijeva u more ili je izravno bačen u more te nastaje mikro i nano plastika koja je štetna za životinje, ljude i okoliš. Onečišćenja mora možemo spriječiti, odnosno reducirati smanjivanjem otpada u svakodnevnom životu, živjeti sa korištenjem što manje jednokratne plastike te spriječiti ispuštanje fekalnih i ostalih otpadnih voda u more.
1. Hrvatski potencijal obnovljivih izvora energije mnogo veći od njihove dosadašnje primjene, pa osim izazova, predstavlja i veliku priliku za gospodarski rast, razvoj zajednice, otvaranje novih radnih mjesta, rast životnog standarda te proizvodnju električne energije iz domaćih izvora i time smanjenje uvoza energije. Energija vjetra iskoristiva je na lokacijama na kojima prosječna brzina vjetra prelazi 4,5 m/s , ali strujanje vjetra se odvija bez turbulencija i naglih olujnih udara. Povoljne lokacije za gradnju vjetroelektrana su vrhovi brda ili padine, zbog toga što takav reljef najbolje iskorištava ubrzavanje koje vjetar dobiva u trenutku prelaska preko uzvisine. Pogodna mjesta za izgradnju vjetroelektrana su i u priobalju ili na moru, a te su lokacije pogodne za gradnju zbog vjetra koji nastaje uslijed različitog zagrijavanja mora i kopna. Kao dobre strane iskorištavanja energije vjetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo, nema onečišćenja okoline proizvodnjom štetnih tvari, ne emitiraju se onečišćujuće tvari u zrak, nema ispuštanja otpadnih tokova i nema radioaktivnih emisija u okoliš. Manje dobre strane su troškovi izgradnje i promjenjivost brzine vjetra koja ne može garantirati kontinuirano isporučivanje energije. Vjetroenergetska postrojenja zauzimaju znatno manje površine u odnosu na druga energetska postrojenja istog kapaciteta te su zbog toga možda najperspektivniji izvor energije budućnosti, ali i značajan izvor električne energije sadašnjosti.
2. Najugroženiji vodeni resursi su podzemne vode jer one predstavljaju najveći izvor pitke vode koja je potrebna svim organizmima na zemlji i zbog toga je potrebno ulaganje u čistoću i kakvoću podzemnih voda. Onečišćenje podzemnih voda najčešće se otkriva tek nakon nekog određenog vremena zbog toga što takva vrsta onečišćenja nije primjetna našem oku. Najveće prijetnje onečišćenju podzemne vode predstavljaju otpadne vode koje se u okoliš ispuštaju iz raznih industrija, vode iz domaćinstva i kanalizacije te pesticidi koji mogu dospjeti na tlo te se propuštanjem tla mogu naći i u podzemnoj vodi i tada dolazi do onečišćenja vode koja se onda kasnije ne može koristiti kao voda za konzumaciju. Sve vrste vode, pa tako i podzemne vode, možemo zaštititi pravilnim odlaganjem otpadnih voda, što podrazumijeva njihovo pročišćavanje prije otpuštanja u okoliš, optimalnom potrošnjom vode koja nam je potrebna za svakodnevni život i kontroliranom konzumacijom kemikalija i njihovim pažljivim odlaganjem u okoliš.
1.Prevođenje energije vjetra u električnu energiju bio bi jedan od primjera dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. Hrvatska obala omeđena je brdima i planinama koje su pogodna mjesta za gradnju vjetroelektrana. Uz ta područja, vjetrane je moguće graditi i na moru, a Hrvatska obiluje otocima na kojima bi izgradnja vjetroelektrana bila moguća. Vjetroelektrane imaju mnogo prednosti nad ostalim vrstama elektrana jer zauzimaju znatno manje površine ne proizvode velike količine otpada, ne ispuštaju štetne tvari u okoliš i smanjuju potrošnju fosilnih goriva. Smatram da bi izgradnja još nekoliko elektrana uz one koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj pogodovala njenom razvoju.
2. Najugroženije su podzemne vode iz razloga što se onečišćenje ne primijeti odmah kao što se, na primjer, primijeti onečišćenje zraka te postoji više izvora iz kojih onečišćenje može dospijeti u podzemne vode. Onečišćenja iz otpadnih voda, kućanstava i kanalizacije kroz tlo mogu dospijeti u podzemne vode, dok su na poljoprivrednim područjima pesticidi glavni onečišćivači. Također, razni spojevi koji nastaju razgradnjom otpada na odlagalištima mogu dospijeti u podzemne vode ako je tlo propusno i nema mogućnost razgradnje tih spojeva.
Na zaštitu podzemnih voda može se utjecati provođenjem češćih kontrola kvalitete podzemnih voda. Također je potrebno propisno odlagati otpad i spriječiti bilo kakvo ispuštanje otpadnih voda iz industrije, kućanstava i kanalizacija u okoliš te u poljoprivredi koristiti ekološki prihvatljive metode suzbijanja nametnika (npr. biopesticide ili biološku kontrolu konzervacijom).
1. Republika Hrvatska ima velik potencijal što se tiče obnovljivih izvora energije. U jedan dio tog potencijala energije spada i geotermalna energija. Do prošle godine ta se energija većnom koristila za medicinske svrhe i za kupanje. Proizvodnja geotermalne vode za navedene toplice prije se vršila kroz prirodne izvore, dok se danas uz prirodni protok koristi geotermalna voda iz plitkih bušotina. Ukupno je u Hrvatskoj 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi. 2019. godine otvorila se prva geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara.
2. Smatram da su najugroženije vode u Hrvatskoj podzemne vode. Prije svega potrebno je ograditi površinu oko nalažišta podzemne vode. Bilo kakva odlaganja otpada ili ispuštanja otpadnih voda, gradnja ili obavljanje sličnih djelatnosti koji utječu na tlo direktno prijete kvaliteti vode odnosno o tome jeli voda za piće ili ne. U Hrvatskoj najviše ovisimo o podzenim vodama kao izvoru pitke vode i zato je najbitinije njih sačuvati od onečićšenja. 
1. Republika Hrvatska ima velike potencijale za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Jedan od tih je gradnjom hidroelektrana, energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Hrvatska danas ima 17 hidroelektrana od koje je najveća HE Zakučac, s ukupnom instaliranom snagom 486 MW, a isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj. Broj hidroelektrana može se povećati radi mnogo rijeka Republike Hrvatskom koje nemaju razvijeni riječki promet.
2. Podzemne vode su najugroženije vode jer ih se najlakše onečisti zbog toga što se sve s površine slojeva u podzemlje. Podzemne vode su nam isto tako i najvažnije zbog toga što ju koristimo kao izvor vode za piće bez koje ne možemo živjeti i zato što je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je bogata putnom vodom. Podzemne vode moguće je zaštititi na tri razine: Zaštita strateških zaliha podzemne vode; zaštita pojedinih crpilišta i zaštita eksploatacijskih objekata.
1. Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjeluje s 46.7% u ukupnoj potrošnji struje u Hrvatskoj, pri čemu je udio električne energije proizvedene iz velikih hidroelektrana 37.8%, a one iz ostalih obnovljivih izvora 8.9%. Danas je u pogonu 25 hidroelektrana u Hrvatskoj. Najveća hidroelektrana u Hrvatskoj je HE Zakučac koja isporučuje trećinu električne energije u Hrvatskoj. Vjetroelektrane su također jedan od primjera dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. S obzirom da se u njima kinetička energija vjetra pretvara u električnu energiju, grade se na moru ili u priobalju zbog izrazito velike brzine kojima vjetar puše u tim područjima, trenutačno ih je u Hrvatskoj 20 i to u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
2. Danas su podzemne vode najugroženija vrsta voda zbog velikih količina otpadnih voda koje u njih dospijevaju (industrijske vode, komunalne vode, pesticidima bogate otpadne vode iz poljoprivrade), ali i zbog onečišćenja toksinima koja u podzemne vode dospijevaju procjeđivanjem kroz tlo tekućina s velikih odlagališta otpada. Stoga, kako bi se ugrožene vode zaštitile, potrebno je ukloniti onečišćivala koja u njih pristižu ili barem smanjiti njihovu količinu. Industrijske otpadne vode mogu se pročistiti i upotrijebiti kao sirovine drugih inudstrijskih procesa, potrebno je smanjiti uporabu pesticida te zatvoriti velika odlagališta otpada te otpad reciklirati i obrađivati na održiviji način.
1. Iako smo površinski mala zemlja imamo golemi potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Počevši od vjetrenjača koje se mogu postaviti podno velebita, regiji koja je poznata po jakim vjetrovima, zatim gradnjom hidroelektrana na za to pogodnim lokacijama kojih je mnogo baš upravo zbog velikog broja rijeka koje imamo, te hidroelektrana koje koriste oseku i plimu i hidroelektrana koje koriste valove za proizvodnju energije. Također sunčeva energija je veliki potencijal koji je skoro neiskorišten. Iako su mnogi obnovljivi izvori uvelike neiskorišteni smatram da će se kroz narednih par desetljeća to uvelike promjeniti.
2. Smatram da su trenutno najugroženije podzemne vode. Razlog tome je što se relativno lako onečišćuju te vrlo teško primjećujemo onečišćenje dok nije prekasno. Izvori tog onečišćenja mogu biti kemijski, fizikalni, mikrobiološki i radiološki. Tako pesticidi s polja, otpadna voda iz industrije ili izlijevanje septičke jame mogu uzrokovati veliku degradaciju u kakvoći podzemne vode što rezultira velikom štetom na okolni ekosustav te predstavlja prijetnju na zdravlje ljudi koji obitavaju u tom području. Kako bi zaštitili podzemne vode trebamo provesti određene mjere koje bi spriječavale onečišćenje u budućnosti a ne sanirale u sadašnjosti.
1. Obnovljivi izvori energije mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalni OIE poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove OIE" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije, energije valova i energije plime i oseke. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj koriste se za proizvodnju električne i toplinske energije. Za proizvodnju električne energije najviše se iskorištava energija vjetra, dok se ostali izvori relativno malo koriste, posebno Sunce i biomasa. Hrvatska je zemlja s izrazito velikim potencijalom biomase za proizvodnju energije. Gotovo 44% kopnene površine prekriveno je šumom, drvna industrija ima dugu tradiciju i važno mjesto u gospodarstvu, postoje velike površine obradive zemlje te mogućnosti za držanje značajnog stočnog fonda. U šumarstvu, drvnoj industriji te poljoprivredi nastaju velike količine biomase pogodne za energetsko iskorištavanje. Također, u Hrvatskoj postoji 28 geotermalnih polja od kojih je 18 u upotrebi. Geotermalna energija se pravilnim korištenjem može neograničeno dugo eksploatirati i dugoročno Hrvatskoj može donijeti gospodarski preporod, a stanovnicima jeftinu električnu i toplinsku energiju. Također manji geotermalni izvori mogu se koristiti lokalno u proizvodnji povrća ili cvijeća. Zbog nedovoljnog energetskog potencijala OIE poput biomase, hidoelektrana i geotermalne energije, manjkavu količinu energije nije moguće u potpunosti realizirati te je nužno predvidjeti značajno veće udjele energije vjetra i Sunca. Stoga je potrebno provoditi niz mjera koje omogućavaju povećanje kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana kroz poticanje ulaganja potencijalnih investitora u te izvore energije.
2. Smatram da primjena nedovoljno učinkovitih i premalog broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te uglavnom nepropisno ispuštanje neobrađene otpadne vode u sustav javne odvodnje stvara problem u Hrvatskoj. Zbog nepostojanja i lošeg stanja sustava odvodnje, intenzivne primjene agrotehničkih sredstava u poljoprivredi, zastarjelih odlagališta otpada koja ispuštaju projcedne vode direktno u okoliš, a ona koja skupljaju procjedne vode nemaju dovoljno dobru tehnologiju za pročišćavanje iste, voda se ispušta nedovoljno dobro obrađena izravno ili neizravno u okoliš. Izljevanjem takve vode u more i rijeke dolazi do preopterećenja podzemnih voda koje postaju najugroženije, a s time i izvori pitke vode. Razvoj industrije i poljoprivrede, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama kao posljedicu ima sve veće i teže poteškoće u smislu zaštite voda općenito, a naročito postojećih izvora pitke vode, kao i onih koje se planiraju koristiti za potrebe vodoopskrbe. Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nivou ekološke svijesti svakog pojedinca, primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni agrotehničkih sredstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada i planiranju aktivnosti te ponašanju u skladu s ciljem očuvanja i zaštite voda.
Hrvatska ima veliki potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije. Od obnovljivih izvora energije kod nas su najzastupljenije vjetroelektrane u području Dalmacije gdje je zastupljenost vjetrova najveća. Također Hrvatska ima veliki potencijal dobivanja energije iz sunca preko solarnih elektrana. Područja idealna za izgradnju solarnih elektrana su uglavnom u Dalmaciji jer to područje ima najviše sunčanih sati tokom godine od 2500-2800h ovisno o godini. Hrvatska također ima veliki potencijal za dobivanje energije iz hidroelektrana, naravno tamo gdje je moguće napraviti hidroelektranu bez prevelikog narušavanja okoliša i ekosustava. Smatram da je Hrvatska na dobrom putu u implementaciji obnovljivih izvora energije te da bi trebali više ulagati u takve tehnologije te težiti smanjenju zastarjelih načina dobivanja energije.
Smatram da su najugroženiji tokovi podzemnih i nadzemnih voda, zbog ilegalnih deponija otpada i neobrađenih otpadnih voda iz industrije. Da se izbjegne onečišćenje vodenih tokova trebalo bi smanjiti broj deponija otpada, valja napomenuti da je Hrvatska jedna od država EU s najvećim brojem odlagališta otpada, treba težiti njihovu smanjenju i boljoj kontroli otpadnih voda iz industrije. Primjer onečišćenja vode je rijeka Gangez u Indiji gdje se sve izljeve vode iz gradova i industrija bez prethodnog tretiranja izljavaju u nju, što čini tu rijeku jednu od najzagađenijih na svijetu. Smatram da bi trebalo postrožiti kontrolu otpadnih voda iz industrije i zabrani deponija otpada, te implementaciji pročišćivača vode u svim gradovima u RH. Kako se nemozemo osloniti na to trebalo ni raditi na učestalom analiziranju vode.
1. Iako Republika Hrvatska ima veliki potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, taj potencijal nije potpuno iskorišten. Najpogodniji potencijal za dobivanje energije je iz vjetroelektrana, hidroelektrana, biomasa i sl.. U Hrvatskoj je izdvojeno 29 lokacija koje su pogodne za izgradnju vjetroelektrana. Sve odabrane lokacije na jadranskom priobalju i otocima imaju srednju godišnju brzinu veću od 5, 5 m/s, što je preduvjet za izgradnju vjetroelektrane. Zbog drvne industrije te poljoprivrede i stočarstva Slavonija ima veliki potencijal za dobivanje energije iz biomase koji je na žalost gotovo potpuno neiskorišten.
2. Sve vode moguće je zaštititi pravilnim zbrinjavanjem otpadnih voda, pročišćavanjem, kontroliranom upotrebom kemikalija, ljudskom sviješću... Jedne od najugroženijih vrsta voda su podzemne, a one su nam jako važne zbog izvora pitke vode. Primjer onečišćenja podzemne vode kod krškog reljefa u Dalmaciji čije su stijene vodopropusne su otpadne vode iz kućanstva i industrije, odlagališta otpada, prometnice i poljoprivredne aktivnosti. Najveće zagađenje je tamo gdje su potrebe za vodom najveće, ali ih je moguće zaštititi na tri razine: zaštita strateških zaliha podzemne vode, zaštita pojedinih crpilišta, zaštita eksploatacijskih objekata.
1. Iako smo površinom mala zemlja, imamo veliki potencijal za razvoj dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Imamo primjer iz Šibenskog zaleđa uspješno postavljene vjetrenjače koje se pokreću vjetrom čija je prosječna godišnja brzina veća od 5 km/h što zadovoljava standarde. Imamo još 29 pogodnih lokcija na koje je moguće postaviti vjetrenjače, npr. Pag. Hrvatska obiluje rijekama te 35 hidroelektrana iskorištava njihovu snagu. Također smo država pogodna za razvoj energije biomase te solarne energije.
2. Najugroženije su podzemne vode jer se njihovo onečišćenje teže primjeti. Neki od načina onečišćenja su: štetne tvari iz industrije, poljoprivreda (pesticidi), nepročišćene vode iz kućanstva, kisele kiše, nepravilno odlaganje otpada... To je problem zato što su one glavni izvor vode za piće. U krškom reljefu veći problem izaziva vodopropusnost stijena. Da bi zaštitili vode, analize treba provoditi češće i kontrolirano ispuštati i pratiti otpadne tvari.
1. U zadnjih nekoliko godina istraživanja su pokazala kako uz očite atribute za obnovljive izvore energije kao što su vjetar i brze rijeke u priobalnom dijelu zemlje, Hrvatska ima veliki potencijal za opskrbu energijom dobivenu geotermalnim procesima. Naime, pokazalo se kako je na području Panonskog bazena geotermalni gradijent, odnosno stupanj porasta temperature s dubinom, čak 60 posto veći nego u ostatku Europe, što znači da bi se na dubini od 3km mogla već naći temperatura ležišnih stijena i do 150˙C. Pa se tako procjenjuje da bi Hrvatska mogla izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage i do 500 MW.
2. Hrvatske vode zaslužne su za upravljanje svim vodenim resursima na državnom teritoriju. Budući da su vode vrlo osjetljivi ekološki resursi, potrebno im se posvetiti i zakonski ih zaštititi. Najbolji primjer zaštite osjetljivih vodnih resursa je putem Okvirne direktive o vodama Europske unije. To je direktiva koja uspostavlja okvir za zaštitu svih voda čime poboljšava njihov status, štiti ih i unaprijeđuje sve vodene ekosustave. Smatram da su najugroženije podzemne vode jer uglavnom sva onečišćenja iz otpadnih tokova, odlagališta, kanalizacijskih sustava, poljoprivrede, farmi itd. mogu na neki način završiti u podzemnim vodama preko tla, bunara... Onečišćenje podzemnih voda je tim veći problem jer su često upravo te vode izvor vode za piće. Za primjer onečišćenja podzemnih voda uzet ćemo incident iz 2000. godine iz Kanade kada je zbog otpadnih voda s jedne farme u gradu Walkertonu umrlo čak sedmero ljudi zbog naglog porasta porasta koncentracije E. coli.
1. Prirodni potencijal sunčeve energije određen je ukupnom godišnjom dozračenom Sunčevom energijom na cjelokupnu površinu nekog područja (npr. za Hrvatsku: 56.538 km2). Godišnji prosjek globalnog zračenja koje dnevno pada na vodoravne plohe iznosi 3,6 kW h/m2 pa Sunce svaki dan na površinu Hrvatske u prosjeku dozračuje energiju oko 200 TW h, što je točno dvostruko više od sve ukupne potrošnje primarne energije (ugljena, drva, tekućih goriva, prirodnog plina, vodnih snaga i uvezene električne energije) koja je 2000. godine u Hrvatskoj iznosila 100 TW h. Može se primjetiti kako je samo 1,37 ‰ ukupne površine Hrvatske dovoljno za pokrivanje njezine sadašnje cjelokupne godišnje potrošnje energije.
2. Po mom mišljenju najugroženije su podzemne vode kojesu izvor pitke vode koja je bitna svim živim bićima. Ona je naš primarni resurs i vrlo lako se mogu onečistiti. Ona se također koristi u sustavima za navodnjavanje i poljoprivredi. Otpadne vode jedan su od glavnih onečišćenja podzemnih voda. Mogu biti ispuštene iz industrijskih izvora, domaćinstva i kanalizacije. Značajnu ulogu u onečišćenju podzemnih voda imaju i pesticidi koji mogu dospjeti na tlo, proći kroz njega te tako doći i do podzemnih voda. Takva zagađenja možemo spriječiti pravilnim odlaganjem tvorničkog otpada i razvijanjem kanalizacijskog sustava kroz cijelu Hrvatsku jer je sramota što u 21. stoljeću ljudi nemaju kanalizacije u svojim kućanstvima i što takve otpadne vode nisu zbrinute kako bi trebale biti.
