Pristupačnost
>> / Sve diskusijske grupe / portlet_news / Seminarski radovi 2. dio
1. Tlo je osnova za proizvodnju hrane i jedno je od esencijalnih dobara. Smatram da je prekomjerno krčenje šuma glavni antropogeni izvor onečišćenja tla. Prekomjerno krčenje šume u Slavoniji dovelo je do erozije tla i puno češćih poplava kao što je ona u Gunji 2014. godine. Korijenje drveća drži tlo i ne daje vodi da tako lako prolazi. Nadalje, bez šume tlo nije toliko hranjivo jer šuma proizvodi sloj zemlje bogate hranjivim tvarima (humus). Potrebno je intenzivnije pošumljavanje tog područja i planska sadnja drveća radi obrane od poplava.
2. Sve većom globalizacijom i tehnološkim razvitkom povećava se potrošnja prirodnih resursa i energije. Otvaraju se nove industrije i s time i novi rizici za okoliš. S obzirom na druge europske zemlje Hrvatska još nije na toj razini klobalizacije već lagano zaostaje. Svaka nova industrija ima i novu vrstu otpada koju je potrebno zbrinuti. Npr, u Austriji do 59% otpada se reciklira, dok je u Hrvatskoj tek 16% otpada reciklirano. Austrija koristi dikitalne medije kako bi proširila svijest i znanje o potrebama takvog održivog razvoja, dok je Hrvatska tek ma početku takvog sistema.
1. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u što se ubrajaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Smatram da je veliki problem nepropisno odlaganje otpada. Postoji odlagalište proizvodnog otpada koje se nalazi u krugu bivše Željezare Sisak, gdje je više desetaka godina odlagan proizvodni otpad iz industrije željeza i čelika. Na istoj lokaciji nalazi se odloženo i oko 100.000 m3 neutralizacijskog mulja nastalog u postupku neutralizacije otpadne sulfatno kisele kupke koji je godinama odlagan u prostor tzv. "industrijske lagune". Ta "industrijska laguna" je u stvari depresija tla površine oko 20 000 m2 u neposrednoj blizini pocinčavaonice. S obzirom da nastali mulj u proteklih 30-tak godina nije zbrinjavan, danas je to napušteno industrijsko odlagalište proizvodnog otpada obraslo vegetacijom, koje predstavlja samo jednu u nizu neregistriranih onečišćenih lokacija tla. Prema fizikalno-kemijskim karakteristikama neutralizacijskog mulja tj. sadržaja onečišćujućih tvari (posebice teških metala) možemo zaključiti da bi primjena neutralizacijskog mulja na poljoprivrednim površinama mogla doprinijeti poboljšanju fizikalno-kemijskih svojstava tla. Također kako se gips (>80%) nalazi u sastavu neutralizacijskog mulja postoji opravdano razmišljanje o njegovom korištenju u nekoj od drugih gospodarskih grana. Naime, poznato je da je upotreba gipsa mnogostruka, a najčešće se koristi u proizvodnji cementa, žbuke, proizvodnji boja, izradi kalupa za lijevanje metala, farmaciji, a sve češće i u poljoprivredi za popravak tla.
2. Digitalizacija nam je donijela mnoge prednosti kao što su bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima te lakši transport, ali naravno da ima i nedostataka koji su vidljivi te se izravno odražavaju na okoliš. Digitalno doba negativno utječe na okoliš zbog prekomjerne emisije ugljikova dioksida, tone plastike koje se nakupljaju na odlagalištima otpada, iskopavanje kobalta negativno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš na tim područjima. Potrebno je težiti smanjenju otpada i životu bez njega te korištenju održivih materijala. Produživanjem roka trajanja proizvodima poput hladnjaka, mobitela i sl. znatno će se smanjiti količina elektroničkog i električnog otpada. U usporedbi Hrvatske s nekom zemljom koja ima razvijeniju digitalnu povezanost, kao nedostatk bi naglasila bespotrebno potrošenu količinu papira, a naravno onda i posiječenog drveća u svrhu papirologije koja je potrebna u Hrvatskoj u fizičkom obliku. Hrvatska je unazad par godina krenula s nekim dokumentima u digitalnom obliku, ali ima još dosta za napredak.
1. Antropogeni izvori onečišćenja su odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda te urbanizacija i promet. Jedan od glavnih antropogenih izvora onečišćenja je poljoprivreda i korištenje pesticida. Na taj način u tlo dospjevaju razne otrovne tvari koje nebi trebale bit u njemu a prekomjernim koištenjem štetočine se prilagođavaju i pestici više nemaju korist. veći problem je što kroz onečišćenje tla dolazi i do onečišćenja vode i zraka. to možemo viditi na primjeru Trakošćanskog jezera gdje je došlo do eutrofikacije zbog sljevanja onečišćenja iz tla u površinsku vodu. Problem možemo riješiti opreznim korištenjem opasnih tvari te donošenjem zakona koji će to regulirati ali i proizvodnjom pesticida koji neće štetno utjecati na okoliš.
2. Digitalno doba u kojem živimo ima mnoge prednosti kao što su velika povezanost i umreženost te lakša dostupnost svega čak i u ruralnim područjima, ali digitalizacija također šteno utječe na okoliš zbog dodatnog i novog otpada koji se sve više stvara rastom populacije i stvaranjem svake nove digitalne industrije. Taj otpad potrebno je pravilno zbrinuti te za to treba nači dobre načine zbrinjavanja kako bi se smanjio utjecaj na okoliš. Hrvatska za rezliku od nekih drugih zemalja još nije dovoljno digitalizirana što vidimo ponajviše u obrazovnom sustavu gdje se koriste ogromne količine papira što naravno rezultira i velikom siječom šuma zbog nedostatka elektroničkih uređaja za sve učenike.
1. Smatram da su glavni antropogeni izvori onečišćenja tla u Hrvatskoj ponajprije industrija, pa zatim tekuća organska i mineralna gnojiva te pesticidi. Vrlo značajne izvore onečišćenja čini skupina iz industrijskih postrojenja, a čije emisije u okoliš obuhvaćaju znatne količine anorganskih i organskih krutih i plinovitih onečišćujućih tvari. Industrijska postrojenja mogu, kako tijekom svog djelovanja, pa tako i nakon zatvaranja biti uzrok lokalnog zagađenja. Najveći potencijal zagađenja imaju područja u Osječko-baranjskoj županiji, od čega najveći udio zauzima prerađivačka industrija. Vrlo značajno mjesto u prerađivačkoj industriji Osječko-baranjske županije zauzima proizvodnja strojeva i proizvoda od metala, kemijska industrija, proizvodnja celuloze i papira, zatim proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (građevinski materijali). Tehnološki otpad nastaje u različitim procesima industrijske prerade i građevinarstvu. Poseban je problem golema količina komunalnog otpada u velikim gradovima i naseljima. Pravilnim odlaganjem i zbrinjavanjem tehnološkog otpada može se spriječiti zagađenje tla i nakupljanje teških metala u tlu. Očekivana primjena nove zakonske obveze u državama EU-a, po kojoj udio organskog ugljika u odloženom otpadu ne bi smio biti veći od 5%, bitno će povećati preobradu otpada prije odlaganja. Pri tome se razlikuju tehnologije koje se temelje na mehaničkoj (izdvajanje korisnog dijela otpada), biološkoj (biološka razgradnja organskog dijela otpada) i termičkoj obradi ukupnog dijela otpada ili samo jednog dijela.
2. Negativne posljedice globalizacije na okoliš su mnogobrojne. To uključuje velike emisije ugljikova dioksida, tone plastike koja se nakuplja na odlagalištima te u vodama i na kraju dospijeva u hranidbeni lanac kao i neki teški metali koji mogu dospijeti u tlo te asimilacijom u biljke koje zatim konzumira životinjski svijet. Također postoji veliki problem odlaganja elektroničkog otpada koji bi se mogao riješiti produživanjem vijeka elektroničkih uređaja. Pozitivne posljedice globalizacije i tehnologije digitalnog doba uključuju iznalaženje metoda za prevenciju i zaštitu okoliša te saniranje učinjenih šteta nepravilnim zbrinjavanjem otpada, odnosno pozitivna posljedica je razvitak mnogih grana djelatnosti koje se bave pronalaženjem rješenja i smišljanjem tehnika i metoda koje će omogućiti zdraviji okoliš u budućnosti. Jedna od tih grana podrazumijeva i ekoinženjerstvo koja se ističe kao jako važna. Neodgovorno gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i zato što se propisi gospodarenja otpadom ne provode u cijelosti. Dok se Hrvatska bori s odlaganjem otpada, švedski sustav recikliranja toliko je revolucionaran da ta zemlja već nekoliko godina uvozi otpad kako bi uspjela popuniti kapacitete svojih reciklažnih postrojenja. Na odlagalištima otpada u Švedskoj već sedmu godinu zaredom završava manje od jedan posto svog otpada, a sve ostalo se reciklira. Većinu uvoza i spaljivanja otpada provode privatne tvrtke, no energija nastala spaljivanjem otpada odlazi u nacionalni centralizirani sustav grijanja. Sustav je izgrađen upravo u svrhu iskorištavanja otpada.
1. Tlo je površinski dio litosfere koji ima veliku ulogu u okolišu tako što pruža stanište mnogim živim bićima, služi za proizvodnju hrane, industrijskih sirovina, te je izvor energije. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u koje se ubrajaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Hrvatska je u gospodarenju otpadom u napretku, ali joj to i dalje predstavlja velik problem. Jedno od riješenja kako da onečišćujuće tvari ne dospijevaju u tlo je pravilno zbrinjavanje otpada an za to predviđenim mjestima kao što su posebni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada. U poljoprivredi se u današnje vrijeme prekomjerno koriste pesticidi koji se koriste za zaštitu uzgoja od nametnika. Međutim, pesticidi se ulaskom u tlo sporo razgrađuju te na taj način mogu ući u hranidbeni lanac i direktno utjecati na zdravlje ljudi. Osim toga, pesticidi mogu smanjiti kvalitetu uzgoja i plodnost tla, te mogu uzrokovati mutacije kod organizama za koje prvotno nisu namijenjeni. Jedno od najvećih problema onešišćenja tla je erozija tla koja može nastati prirodnim izvorima, a u današnje vrijeme sve veći uzrok joj je čovjek. Deforestacija odnosno prevelika sječa šuma u svrhu stvaranja poljoprivrednih polja (npr. krčenje prašume u Amazoni) je jedan od uzroka erozije tla za koju je odgovoran čovjek. Korijenje drveća povezuje i drži tlo kompaktnim i samim time onemogućuje brzi prodor vode i eroziju. Sloj lišća koji obliježe površinu također služi kao zaštita od naplavljivanja tla. Erozije tla mogu uzrokovati prirodne nepogode kao što su poplave za koje možemo navesti primjer poplava u Slavoniji koje su se dogodile prije 6 godina i koje su uzrokovale neizmjerne štete kako za ljude tako i za okoliš. Kako bi se to spriječilo potrebno je svesti siječu šuma na minimum ali i zakonski uvesti obaveznu plansku sadnju novih šuma.
2. Od 80-ih godina prošlog stoljeća, odnosno od postepenog prelaska s analogne na digitalnu tehnologiju, ljudis u uvelike promijenili način života, te oblike komunikacije i edukacije. Kako je napredak digitalnog doba utjecao na ljude tako je i neposredno utjecao i još utječe na okoliš. Mnoge su prednosti digitalizacije kao što su bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima, te lakši i bolji transport. Međutim, količina otpada nastala korištenjem elektroničkih i električkih uređaja doseže velike brojke i postaje najbrži rastući pritok otpada u svijetu. Potrebno je težiti smanjenju otpada i korištenju održivih materijala. Također, produživanjem roka trajanja električnim i elektroničkim proizvodima popup mobitela, računala, hladnjaka i sličnog znatno se može smanjiti količina takvog otpada. Republika Hrvatska u usporedbi s razvijenim europskim zemljama nije u koraku procesa digitalizacije što možemo vidjeti u primjeru da se u Hrvatskoj u današnje vrijeme i dalje koriste prekomjerne količine papira.
1. Ljudi utječu na onečišćenje tla industrijalizacijom, urbanizacijom, poljoprivredom, sječom šuma, prometom i rudarstvom. Smatram da je uporaba pesticida u poljoprivredi jedan od većih izvora onečišćenja tla u Republici Hrvatskoj. Mnoga tla su osiromašena te je zbog zaštite planiranog prinosa nužna uporaba pesticida kako bi se osigurala ekonomična proizvodnja. Često se primijenjuju u količinama većim od potrebnih pa u tlu nastaju kemijske promjene. Pesticidi ulaze u tlo gdje se vrlo teško razgrađuju, a preko tla mogu ući u hranidbeni lanac i naštetiti ljudskom zdravlju. Primjerice, u Moslavini su 2016. godine jabuke sadržavale veću količinu klorpirifosa, pesticida koji uzrokuje poremećaje u razvoju kod djece, od propisane te se on od 2020. više ne smije koristiti. Sprječavanje onečišćenja tla može se postići proizvodnjom pesticida koji bi se koristio u manjim količinama i koji bi imao manju pokretljivost, kako bi što manje onečistio podzemne vode. Također, treba ga koristiti samo u onoj mjeri koja je propisana.
2. Napredak tehnologije i digitalizacija utjecali su na naše živote, ali i na okoliš. Iako digitalizacija ima mnogo prednosti poput novih, učinkovitijih oblika komunikacije, bolje umreženosti, razvoja medija i lakšeg transporta, često loše djeluje na okoliš. Velika količina otpada nastaje korištenjem električnih i elektroničkih uređaja koji često sadrže dijelove od nerazgradive plastike. Također, veliki problem stvaraju pakiranja proizvoda koji su najčešće izrađeni od plastičnih materijala ili velikih količina kartona, a vrlo mala količina toga se pravilno odlaže i reciklira. Nužno je težiti smanjenju otpada i životu bez njega te korištenju održivih materijala. Količina električnog i elektroničkog otpada znatno bi se smanjila produživanjem roka trajanja kućanskim aparatima i mobilnim uređajima. Republika Hrvatska nije još dosegla razinu digitalizacije kao razvijenije europske zemlje jer se i dalje koristi velika količina papira i plastike, a tek se manji postotak otpada reciklira.
1. Smatram da su glavni antropogeni izvori onečišćenja tla u Republici Hrvatkoj nafta i naftni derivati. Jedna od vodećih gospodarsih djelatnosti u Hrvatskoj je naftno i plinsko gospodarstvo, a ono se temelji na istraživanju i eksploataciji nafte i prirodnog plina. Do onečišćenja tla naftom može doći prilikom skladištenja, eksploatacije,prijevoza,prerade itd. Unatoč svi mjerama opreza koje se poduzimaju kako nebi došlo do onečišćenja okoliša, povremeno do toga dolazi i to vrlo često zbog propuštanja naftovoda. Upravo to se dogodilo 2009. godine na naftnom polju Jamarice u Savskoj potolini. Kolektorski nafotovod je počeo propuštati i tako onečistio gotovo 500m2 šumskog tla. Ovisno o težini nezgode, ovakav oblik onečišćenja okoliša na kraće ili dulje vrijeme dovodi u opasnost namjenu tla na kojem se nezgoda dogodila, zapravo isključuje mogućnost njegova korištenja. Kako bi se što bolje sanirala prolivena nafta,trebamo dobro poznavati način širenja nafte i otopljenih sastojaka,hlapljenje,biorazgradnju te ponašanje nafte u tlu te nakon detaljnog promatranja osmisliti što bolji sustav za eksploataciju i prijevoz nafte bi se ovakve nezgode što rijeđe događale.
2. Otkako živimo u digitalnom dobu, promijenili smo mnogo toga u našim životima. Digitalno doba ima mnogo dobrih strana kao što su lakša i dostupnija edukacija,lakši transport,bolja umreženost itd. Ali njene loše poslijedice možemo vidjeti u okolišu. Otpad koji je nastao korištenjem digitalnih uređaja dosigao je 40000 kilotona. Od svih perilica,mašina,friždera koji se nađu na otpadu samo 15% bude reciklirano. Osim toga veliki problem čini internetska trgovina jer se tako stvara dodatna količina otpada zbog raznih pakiranja,kutija,selotejpa i drugih plastičnih materijala. Taj otpad potrebno je pravilno zbrinuti i reciklirati ,ali to u većini slučajeva nije tako. U Republici Hrvatskoj sve češće razne trgovine omogućuju online kupnju svojih proizvoda što nikako nije dobro zbog svog dodatnog otpada koji nastaje. Nekada nam se čini lakše naručiti nešto jednim klikom i čekati da nam gotov proizvod stigne na prag,ali moramo biti svjesni kakav će to utjecaj imati na okoliš.
1.Antropogeni utjecaji na okoliš u današnjici su zastupljeni i više nego ikad. Ljudske djelatnosti u područjima indsutrije ponajviše utječu na onečišćenja. Što se tiče onečišćenja tla istaknula bi upotrebu pesticida kao jedan od većeg izvora onečišćenja tog dijela okoliša. Kako i sami znamo pesticidi se najviše korite u poljoprivrednim područjima. Kod nas u Hrvatskoj takva područja nalaze se u istočnijem dijelu zemlje. Upotreba pesticida itekako utječe na onečišćenje tla ako se konzumira u prevelikim kolićinama. Pesticidi sadrže sadrže spojeve koji ako se promjereno koriste mogu onečistit i uništit kakvoću samog tla. Špricanjem biljaka pesticidima spojevi padaju na tlo te samim time i mogu uništit biljku koja kroz korijen prima vodu i neke minerale koji se nalaze u tlu. Pesticidi onda također utječu i na životinje koje se hrane biljkama te se tako lanac nastavlja na samog čovjeka koji konzumira životinje kao dio prehrane. Svakako kontrolirano korištenje pesticida po mogućnosti u što manjim količinama bilo bi poželjno ako ne i nužno. Preventivno bi bilo super da se osmisle možda neki drugi kemijski spojevi koji bi stadržavali manje toksične spojeve a odrađivali svoju svrhu. Kako bi ljudi mogli kupovati eko uzgojene proizvode koji nisu bili pod utjecajem pesticida svakako bi tržište trebalo regulirati cijene takvih proizvoda kao bi uzgajivači mogli staviti manje cijene takvih proizvoda da mogu svakom sloju čovječanstva biti dostupne a ujedno tako bi se koristili proizvodi iz domaćeg uzgoja.
2.Danas je u Hrvatskoj kao i u većini svijeta popularna kupnja proizvoda preko interneta. Sve više su nam dostupni uređaji i sve vrste elektoronike. Jedna od prednosti koju bi spomenula su digitalni displejevi koji se nalaze po većim gradovima koji prikazuju određene reklame. Njihovom upotrebom smanjuju se količine potrošenog papira koji možda ne može uvijek biti u potpunosti recikliran. Također oni su bez zvuka tako da se ne narušava taj dio okoliša koji je danas sve više onečišćen bukom. Neki od njih rade pomoću solarnih pliča tako da je i smanjena potrošnja elektične sturje za njih. Svakako bi trebalo naći rješenje za zbrinjavanje elektoničkog otpada koje je sve veće danas upravo radi velike dostupnosti i financijski prihvatljivih opcija uređaja. Po mogućnosti da se većina djelova neke elektornike pokuša iskoristit za stavranje novih isti takvih uređaja ili možda da se mogu ugraditi u neki novi patent u budućnosti.
1. Glavni antropogeni izvori onečišćenja tla u Hrvatskoj su onečišćenje teškim metalima uzrokovana radom petrokemijskih i ostalih industrija, te upotreba pesticida u poljoprivredi što dovodi do mijenjanja sastava tla (povećanje kiselosti ili alkalnosti) što je postalo vidljivo u istočnoj Slavoniji. Tamošnje tlo se također bori i s nedostatkom humusa zbog intenzivnog iskorištavanja tla s ciljem dobivanja što većih poljoprivrednih prihoda, te se pri tom se poseže za umjetnim gnojivima. Organska proizvodnja humusa se čini kao savršeno rješenje, ali se često ta opcija odbacuje (unatoč tomu što je ekonomičnija) budući da iziskuje mnogo više truda i vremena. Od industrijskih je pogona potrebno zahtijevati čestu kontrolu i pročišćavanje ispusnih procesnih struja, te ispravno skladištenje otpada.
2. Tehnologija je pomogla čovjeku da unaprijedi i učini ugodnijim svoj život; smanjila se potreba za teškim i napornim radom. Svakim danom tehnologija napreduje te se susrećemo s poboljšanjem i nadogradnjom elektronskih uređaja, ali kao posljedicu suočavamo se sa stvaranjem otpada u proizvodnji novih i odbacivanjem starih uređaja. Takav elektronički otpad predstavlja veliku prijetnju u onečišćenju okoliša budući da njegov material obiluje teškim metalima koji ugrožavaju zdravlje ljudi, smanjenje bioraznolikosti, onečišćenje atmosfere i vodnih tokova. U Lubumbashiu (Kongo) zrak obiluje lebdečim četicama (teškim metalima- koblat) u koncentracijama koje premašuju dozvoljene; što je postalo kritično za zdravlje tamošnjeg stanovništva. Hrvatska onečišćenja nisu toliko drastična, ali su vidljiva u industrijskim središtima, mjestima na kojima se odlaže otpad i većim gradovima.
1. Tlo je površinski dio litosfere te ima veliku ulogu u okolišu tako što pruža stanište mnogim organizmima, služi za proizvodnju hrane, industrijskih sirovina te je izvor energije. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u što se ubrajaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Smatram da je veliki problem korištenje previše pesticide i kemikalija u poljoprivredi, zato što njihovo pretjerano korištenje može uzrokovati smanjenje biološke raznolikosti, a također može dovesti do procesa eutrofikacije kao što se događa u Trakošćanskom jezeru. Ispiranjem poljoprivrednih područja pesticide mogu dospjeti u podzemne vode i tako onečistiti vodu za piće, te se tako onečiste dva najvažnija resursa na svijetu voda I tlo.
2. Digitalizacija ima mnoge prednosti kao što su velika povezanost i umreženost te lakša dostupnost svega čak i u ruralnim područjima, ali zato ima i puno negativnih posljedica. Te posljedice obuhvaćaju velike emisije ugljikova dioksida, tone plastike koja se nakupljaju na odlagalištima te u vodama i na kraju dospijevaju u hranidbeni lanac kao i neki teški metali koji mogu dospjeti u tlo te asimilacijom u biljke koje zatim konzumira životinjski svijet. Konzumacijom životinja teški metali dospijevaju u čovjeka, to se dogodilo u Japanu u Minamata zaljevu jer je tvornica u vodu ispuštala živu u industrijske otpadne vode koje su dospjele u morsku vodu te u ribe i naposljetku u čovjeka. Kako se to ne bi ponovilo potrebno je pravilno zbrinuti te za to treba naći dobre načine zbrinjavanja kako bi se smanjio utjecaj na okoliš. Hrvatska nije jako digitalizirana pa zato okoliš nije onečišćen kao u nekoj razvijenijoj zemlji, ali zato se nepotrebno koriste velike količine papira za tiskanje kada većina stvari može biti u digitalnom obliku.
1. Najučestaliji antropogeni izvori onečišćenja tla podrazumijevaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Proizvodnjom u industriji nastali teški metali dospijevaju u atmosferu te se talože u otpadnim vodama. U poljoprivredi se koristimo pesticidima koji ulaze u tlo gdje se vrlo teško razgrađuju, a gradnja željeznica, autocesta i raznih objekata mogu dodatno doprinjeti degradaciji tla. Nepravilno odlaganje komunalnog otpada može naštetiti tlu tako što štetne tvari iz otpada dospijevaju u tlo i tako ga onečišćuju. Tako u Republici Hrvatskoj gospodarenje otpadom predstavlja veliki problem, no pravilnim zbrinjavanjem otpada na za to predviđenim mjestima može dovesti do napretka i smanjenja negativnih posljedica na tlo i okoliš, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama. Nepravilnim odlaganjem komunalnog otpada i ispuštanjem otpadnih voda iz tvornica lako dolazi do onečišćenja rijeka, a time i samog tla. Ugradnjom pročistača, kao npr. u gradu Karlovcu mogu se pročistiti otpadne vode čime je ta otpadna, neobrađena i onečišćena voda prestala izlaziti u rijeku Kupu pa je do danas to područje, a osobito njegovo tlo, revitalizirano i postalo je puno iskoristivije.
2. Mnoge su pozitivne posljedice digitalnog doba-bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima i lakši transport, no i njegovi nedostatci su sve vidljiviji te se izravno odražavaju na okoliš. Prekomjerne emisije ugljikova dioksida, tone plastike nakupljaju se na odlagalištima otpada kao posljedica internetske kupovine, iskopavanje kobalta negativno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš na tim područjima. U velikim državama poput Kine velik je problem zbrinjavanja elektroničkog otpada te internetska kupovina i otpad koji nastaje kao posljedica iste. Internetska kupovina počela je zamjenjivati kupovinu u trgovinama, a posljedica toga je velika količina otpada. Bespotrebna pakiranja uzrokuju velik gubitak resursa, a ugrožavaju i ljudsko zdravlje i okoliš. Možda taj problem još uvijek ne predstavlja tako velik izazov za Hrvatsku, jer ima puno manje stanovnika i nije toliko velika pa su manje potrebe za resursima i nastaje manje otpada, ali digitalizacija se sve više širi pa tako i u Hrvatskoj pa bi to i ovdje mogao postati ozbiljniji problem.
Glavni uzroci onečišćenja tla su upravo oni uzrokovani ljudskm utjecajem. Pod to ubrajam nepropisno odlaganje otpada, ispuštanje kemikalija iz tvornica ili pak neodgovorno ponašanje pojedinca. Specifično na tlo utječe poljoprivreda, erozija zemljišta, smanjivanje šuma, demografska ekspanzija i urbanizacija, industrija, rudarstvo te dezertifikacija. Poljodjelstvo u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama negativno utječe na stanje kvalitete okoliša. U prirodnim se tlima u gornjih 10 cm tla nalazi 70-90 % organske tvari, dok se u preoranom tlu nalazi manje od 20 %, u dubini od 15-25 cm nalazi se još 60 % organske tvari . Loše stanje okoliša je posljedica neracionalnog pristupa obradi zemlje odnosno rezultat pogrešne primjene različitih agrotehničkih postupaka, masovna i nekontrolirana upotreba raznih kemijskih sredstava (herbicida, fungicida,....) i umjetnih gnojiva. Odnosno cijela hrvatska poljoprivreda bazirana je na potpuno krivom pristupu poljodjelstva. Ljudi se baziraju na monokulturu te rade sve kako bi održali tu monokulturu primjenom agresivnih produkata za suzbijanje npr. korova, dok se u prirodi ta monokultura nalazi uz jos mnogo kultura koje su dakako u simbiozi te jedna drugoj potpomažu u rastu i razvoju. Npr. između voćaka u voćnjaku pametno bi bilo posaditi neku manju kulturu tipa jagode. Nažalost, hrvatski obrazovni sustav ne daje nikakvu važnost hrvatskoj poljoprivredi, već se to prikazuje kao posao za unazađene i neškolovane ljude, a i sama poljoprivreda u Republici pogurana je nekako pod tepih te se sve više okrećemo uvozu namirnica i GMO hrani. Iz istog tog razloga, našem plodnom tlu Hrvatske prijete ozbiljne štete. Čovjek sve više crpi zemlju, a zauzvrat ju trpa pesticidima i drugim kemijskim proizvodima te samim oranjem. Naravno u jednom trenutku doći će do erozije gdje više površina koja je tako tretirana neće davati plodne rezultate. Npr. umijesto nehumanog oranja zemlje svake godine, nakon čega je ona sve tvrđa i tvrđa preporučam upotrebu glista, najboljih prirodnih orača ikad. Plus njihovom probavom zemlje, ona postaje sve bogatija.
Naravno, da otkrijemo kako i kada su počeli svi ovi problemi, moramo se vratiti u sredinu 18. st. kad se svijet nalazio u prvoj industrijskoj revoluciji. Naime, mnogim izumima čovječanstvo je diglo svoju razinu života i životnih uvjeta na neku novu stepenicu, ali nije bilo ni svjesno da je unazadilo okoliš i kvalitetu cjelokupnog života, svojoj i stotinama sljedećih generacija za nekoliko, moglo bi se reći čak katova, a ne stepenica. Nadalje, radi se o tome da je započela urbanizacija, događale su se masovne selidbe sa sela u gradove (koji su već i tako svojom kvalitetom okoliša bili daleko iza od one u selu), tako je poljoprivreda, kao i cjelokupna kvakoća okoliša započela svoj početak kraja. Specifično, u našem slučaju kraj poljoprivrede se počeo nazirati u Hrvatskoj kada je ban Josip Jelačić u 19. st. ukinuo kmetsvo te je većina seljaka ostavila svoj zanat i krenula u "bolje" poslove. Također, ja ne mogu uvidjeti pozitivne strane globalizacije za okoliš kao ni za ljudski rod općenito. Kroz svaki aspekat u ljudskom životu, nastoji se nametnuti tehnološki napredni sustavi, koji bi navodno poboljšali kvalitetu života ljudi, ali i kvalitetu okoliša, no kad se sve zbroji i oduzme sve ukazuje na to "da je prije bilo bolje", ne trebate puno istraživate, samo pitajte bilo koju baku ili djeda koji se bave poljodjelstvom, i oni sami u svom ranijem životu nisu nikada koristili danas dostupne kemikalije u poljodjelstvu. Nije više ni čudno zašto svakim danom ima sve više bolesti i bolesnih ljudi. Ljudi su se nabili u gradove, kancelarije, stanove. Udaljili su se od prirode i prirodnih zakona. Od sebe su doslovno napravili zombije, ranjive i na svaki poremećaj svakodnevice, nesposobni da prežive, da se snađu, a kamoli naprave nešto vlastitim rukma. Zemlja, njive, livade zjape prazne i zarasle. Otišli smo, ostavili smo sigurnost, zdrav i aktivan život, u zamjenu za gradsku plaću, stan na kredit ili nečiju rupu koju plaćamo, a sve u ime napretka i ljepšeg života. Sa prvom nepogodom jasno će se pokazati gradska kultura i tolerancija, kad dvoje istovremeno uhvati zadnje pakiranje nečega u trgovini. To je moje mišljenje o globalizaciji i nažalost ne mogu vidjeti ništa dobro u njoj. Postali smo robovi vlastitih izuma. Sve što globalizacija nosi u svijetu, donjet će i u Hrvatsku, nema razlike ili biranja koju državu hoće, a koju neće zahvatiti ova situacija. Zemlja je na rubu propadanja, a jedino ju možemo spasiti osvješćavanjem što većeg broja ljudi o ovom problemu.
1. Glavni antropogeni izvori onečišćenja tla su odlganje industrijskog i komunalnog otpada, promet i poljoprivreda. Industrijskim otpadom u tlo mogu doći mnoge štetne tvari kao što su teški metali koji imaju iznimno štetno djelovanje na tlo, ali i na čovjeka jer lako mogu ući u hranidbeni lanac. Korištenje pesticida u poljoprivredi također onečišćuje tlo jer se teško razgrađuju i mogu ući u hranidbeni lanac i naštetiti ljudskom zdravlju. U Hrvatskoj se pesticidi koriste u manjoj mjeri nego u ostatku Europe, ali se uz njih koriste još brojne kemijske tvari koje jednako tako onečišćuju okoliš kao i tlo. Onečišćenje tla može se sprječiti manjim odlaganjem otpada na tlo. Umjesto kemijskih pesticida mogu se koristi biopesticidi koji puno manje onečišćuju tlo i okoliš.
2. Digitalizacija je u velikoj mjeri zaokupirala cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Digitalizacija nam je omogućila da budemo svakodnevno povezani na bilo kojoj razini sa ostatkom svijeta. Proizvodnjom električnih automobila koji koriste električnu energiju pohranjenu u akumulatoru smanjilo se onečišćenje zraka, ali i cjelokupnog okoliša. No, količina otpada koja nastaje korištenjem elektroničkih uređaja rapidno raste svakim danom. Mnoge organske onečišćujuće tvari dospijevaju u okoliš jer se samo mali dio svih uređaja reciklira, a ostatak je otpad koji se odlaže u okoliš. Zbog internetske trgovine koja je preplavila cijeli svijet povećana je količina otpada zbog pakiranja koja se bespotrebno troše. Smatram da Hrvatska nije još digitalizirana kao ostale države jer se u našem obrazovanju i dalje koriste ogromne količine papira što rezultira masovnom sječom šuma.
1. Smatram da je jedno od glavnih antropogenih onečišćenja u Republici Hrvatskoj neprimjereno odlaganje otada. U šumama Slavonije na svakom koraku se može pronaći neprimjereno odložen otpad. Imamo prekrasne šume i prirodu koju ljudi nisu cijenili, ali mislim da su se ljudi posljednjih godina osvijestili te da čuvaju naše šume. Rješenje za otpad koji se i danas nalazi po šumama u Republici Hrvatskoj mogu se radnim akcijama mještana sakupiti te pravilno zbrinuti. Za nadolazeće neprimjereno odlaganje otpada svakako bi trebali prijaviti nadležnim tijelima i sankcionirati. Isto tako uz neprimjereno odlaganje otpada smatram da su eksplozivi zakopani u tlo također jedan od antropogenih onečišćenja. U Republici Hrvatskoj najviše sumnjivo minsko polje je u Ličko-senjskoj županiji, a neke od razminiranih područja su Sisačko-moslavačka županija, Brodsko-posavska županija, Šibensko-kninska županija itd… Ovakvo onečišćenje se zbrinjava već godinama, a jedino moguće rješenje je razminiravanje.
2.Pozitivne strane digitalnog doba su bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima, lakši transport… Negativne posljedice su mnoge, ali neke od njih su velika količina plastike, organske onečišćujuće tvari su prisutne u elektroničkom otpadu, a ako se ne postupa pravilno s njima, uz teške metale oni završavaju u okolišu. Još jedna od negativnih posljedica na okoliš je i internetska kupovina pri kojoj se koristi puno materijala za pakiranje. Primjer kako bi se u Hrvatskoj mogao smanjiti ambalažni materijal pokazuje primjer Velike Britanije. U Velikoj Britaniji ambalažni materijali moraju zadovoljavati zdravstvene i sigurnosne standarde te ne sadržavati previše ambalaže, a posljedica toga je smanjenje ambalažnih materijala za 40% u posljednjih 20 godina u Velikoj Britaniji.
Svojim ponašanjem čovjek utječe na svoj vlastiti okoliš. U početku je čovjek živio u skladu s prirodom, no u novije vrijeme je na prirodu počeo gledati kao na mehanizam kojim se može manipulirati. Ljudi su počeli iskorištavati prirodu do krajnjih granica, ne uzimajući pritom u obzir utjecaj takvog ponašanja ne samo na okoliš nego i buduće generacije. Suvremena ekološka kriza uzrokovana je neodgovornim korištenjem prirodnih resursa, pretjeranom urbanizacijom i industrijalizacijom, razvojem prometa, poljoprivrede i turizma. Smatram kako je sječa šuma najveći problem današnjice, šume su prirodno dobro te kao takve imaju posebnu važnost za očuvanje okoliša jer reguliraju klimatske prilike, štite kvalitetu voda i tla te čuvaju biološku raznolikost. Šume su obnovljivi resurs nudeći drvnu sirovinu za proizvodnju, preradu ili ogrijev. Održivom poljoprivredom te održivim gospodarenjem šumama osigurava se zaštita vode, tla, biljaka i životinja, odnosno korištenje šuma bez da ih se umanjuje. Isto tako smatram kako se sječa šuma odvija pod nekontroliranim uvjetim, imamo mnogo primjera gdje se dijelovi šuma stavljaju na tržište za prodaju kao građevinsko područje.
Ciljevi uvođenja novih tehnologija se, između ostalog, odnose na maksimizaciju profita u što kraćem roku, standardizaciju, centralizaciju, širenje prodaje na globalnom tržištu. Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) mogu biti i dio rješenja problema očuvanja okoliša i uspostavljanja održivog razvoja, Dostupnost tih informacija na mjestima gdje su potrebne, kao i brzina njihovog prijenosa, omogućuju brzu i učinkovitu reakciju u svim slučajevima ugrožavanja prirodnog okoliša te minimiziranje mogućih šteta. Ciklus dana i noći je pomalo poremećen razvojem tehnologije koja je dovela do toga ili da ponegdje zbog upadljive rasvjete noć više i ne postoji ili da jednostavno želi rasvjetu što više učiniti takvom da sliči danjem svjetlu. Iako današnja LED rasvjeta, srećom, nema živu u sebi i ne treperi, svejedno nosi sa sobom neke loše posljedice. Plavo svjetlo je naročito rizično, ne samo za biljke i životinje, nego i čovjeka jer smanjuje proizvodnju hormona melatonina što za sobom povlači rizik od mnogih loših posljedica i oboljenja. Lako je, međutim, riješiti se plavog LED osvjetljenja čija je štetnost već dobro poznata, ali ostaje ugroza ostalih boja za odvijanje normalnog života kukaca, ptica te mnogih drugih životinja.
1. Glavni antropogeni izvori onečišćenja tla u Republici Hrvatskoj su poljoprivreda, deforestacija, odlaganje industrijskog i komunalnog otpada, industrija, urbanizacija i promet. Jedan od najvećih problema je odlaganje otpada jer njegovim odlaganjem, osim što se tlo onečišćuje raznim metalima i toksičnim tvarima, može doći do onečišćenja podzemnih voda, ali i do nekontroliranog razmnožavanja kukaca i glodavaca, koji su prenosioci brojnih bolesti. Prije njegove sanacije smetlište Jakuševac bilo je jedan od največih i najtežih ekoloških problema na području grada Zagreba, kako zbog činjenice da su ondje bile odložene goleme količine otpada različitog podrijetla tako i zbog njegova nepovoljnog smještaja uzvodno od područja Črnkovca gdje se nalaze glavene pričuve podzemne vode koje imaju veliku važnost za vodoopskrbu grada Zagreba. Sanacijom deponija spriječena je infiltracija onečišćenja procjednim vodama u vodonosne slojeve, iako se nisu uklonili jako onečišćeni slojevi tla koji bi mogli onečititi okoliš povisi li se razina podzemne vode izgradnjom hidroelektrane Drenje. Onečišćenje otpadom se može spriječiti ispravno konstruiranim deponijima, recikliranjem i ponovnim korištenjem još iskoristivih stvari.
2. Negativne posljedice globalizacije i tehnologije na okoliš na prostorima Republike Hrvatske su gomilanje plastičnog otpada, velika količina eletroničkog otpada zbog njegovog kratkog vijeka, veća emisija stakleničkih plinova nego u prošlosti, ispuštanje opasnih i toksičnih tvari iz industrijskih procesa. U Hrvatskoj se proizvodi više od 9 milijuna tona otpada na godinu, od čega se samo 20% reciklira. Iako Njemačka proizvodi oko 325 milijuna tona od toga se reciklira 66,1%. Pozitivne posljedice globalizacije i tehnologije su razvoj novih tehnologija i materijala koji manje zagađuju okoliš te koji sudjeluju u preradi otpada te se povećala svijesnost ljudi o potrebi zaštite okoliša i ugroženih vrsta.
Onečišćenje tla teškim metalima jedno je od antropogenih izvora onečišćenja tla. Može uzrokovati smanjenje plodnosti tla i na zdravlje konzumenata biljke (ili njezinih dijelova) uzgajane na takvom tlu. Onečišćenja tla teškim metalima iz dimnjaka, talionica ruda, ljevaonica teških metala, naftnih rafinerija, kemijske industrije itd. mogu imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. U Hrvatskoj najveći udio u emisiji Pb imaju proizvodni procesi, izgaranje u termoenergetskim postrojenjima u emisiji As i Cr, a izgaranje u industriji u emisiji Ni, Hg i Cd. U emisiji Cd cestovni promet ima također značajnu ulogu. Potrebno je smanjiti ukupne godišnje emisije u atmosferu svakog pojedinog teškog metala, poticati djelotvorniji način uporabe prirodnih dobara i sirovina.
2. Urbanizacijom i globalizacijom dolazi do krčenja šuma, tako se tlo trajno onemogućava za daljnju upotrebu. Deforestacija i sagorijevanje fosilnih goriva stvaraju plinove koji su uzrok pojave staklenika i kiselih kiša. Globalizaciju povezujemo i sa iscrpljivanjem resursa poput vode i ruda, gubitkom bioraznolikosti te degradacijom okoliša. Međutim, digitalizacija je omogućila brže dijeljenje informacija i znanja, time se potaknuo trend razmišljanja o ekološkim problemima današnjice i razvijanjem modernih rješenja. Hrvatska je dio ovog ekološki osviještenog vala, 2009. godine osnovana je tvrtka Rimac koja proizvodi automobile na električni pogon, a Eko taxi u Zagrebu rabi vozila koja ispuštaju i do 50 posto manje CO2 nego ostala vozila na fosilna goriva. CEMEX Hrvatska svojim projektom "Lintar" utječe na smanjenje emisije stakleničkih plinova CO2 prilikom proizvodnje cementa, korištenjem komine masline kao alternativnog goriva. Cilj je smanjiti emisije do najnižih, tehnički i ekonomski izvedivih razina.
1.) Glavni antropogeni izvori onečišćenja okoliša u Hrvatskoj su odlagališta otpada, deforestacija, poljoprivreda, odlaganje industrijskog otpada, brodogradilišta, te naftne rafinerije. Jedan od glavnih antropogenih izvora onečišćenja je poljoprivreda jer se kao zaštita od insekata, korova i bolesti koriste pesticidi i herbicidi. Poljoprivredom takvi nepoželjni spojevi dospjevaju u zemlju odnosno u tlo te smanjuju plodnost tla ili uzrokuju razne zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Također stetni spojevi sa poljoprivrednih površina iz tla mogu dospjeti i u tokove voda i jezera. Smatram da bi na snagu trebali stupiti zakoni koji reguliraju potrošnju pesticida i herbicida te drugih štetnih kemikalija i produkata industrije, te učestalije kontrole. Također treba smanjiti uporabu svih kemikalija koje štete okolišu te se okrenuti alternativnim rješenjima koja su manje štetna za okoliš.
2.) Digitalizacija je sa sobom donjela pozitivne mnoge pozitivne stvari kao što su brža komunikacija, brži transport, lagana i brza dostupnost različitih informacija i podataka te mnoge druge prednosti, ali također je i sa sobom donjela velike mane prvenstveno prema okolišu. Štetnost digitalizacije je u pregomilavanju okoliša odbačenim ne funkcionalnim stvarima, kao što su stara računala, mobiteli, frižideri i mnogi drugi uređaji. Iz perspektive Hrvatske možemo vidjeti još jedan problem što se tiče globalizacije, a to je taj što smo u odnosu na neku drugu državu, npr. Danku, u velikom zaostatku što se tiče implementacije obnovljivih izvora energije i korištenju održivih tehnologija. U Hrvatskoj se još danas koriste fizičkim načinom dokumentacije šta znači velika potrošnja papira za dokumente uzročno posljedično tome raste velika potražnaj za drvetom pa tako i deforestacija šuma se povećava. Smatram da bi trebali povećati korištenje dokumentacije u digitalnom obliku jer samim time smanjujemo potražnju za papirom i čuvamo šume od deforestacije.
1. Tlo je prirodni izvor potreban za proizvodnju hrane, industrijskih sirovina, dobivanje energije,no nažalost smatra se da je tlo neobnovljiv ili uvjetno obnovljiv resurs zbog izrazito sporog procesa nastanka. Poljoprivreda, industrija, promet, odlaganje komunalnog otpada,prekomjerna i nepravilna sječa šuma i mnoge druge ljudske aktivnosti se ubrajaju u najveće onečišćivače tla. Primjerice, intenzivnom agrokulturom i urbanizacijom te klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem među najvećim su ljudskim doprinositeljima eroziji tla. Tako je velik dio Slavonije pokriven usjevima i oranicama na kojima se uzgajaju različite poljoprivredne kulture, no upravo zbog onečišćenja teškim metalima uzrokovana radom petrokemijskih i ostalih industrija, te upotreba pesticida u poljoprivredi dovelo je do mijenjanja sastava tla. Upravo zbog toga su neophodne dodatne kontrole nad uporabom kemijskih sredstava, ponajviše pesticida, smanjiti deforestaciju, te unaprijediti sustav odlaganja komunalnog otpada.
2.Digitalno doba je uvelike utjecalo ne samo na ljude, već i na okoliš. Donijelo je mnoga unaprjeđenja kao što je bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima i lakši transport. Istovremeno je negativno utjecalo na okoliš. Od prekomjernog korištenja plastike, nepravilnog postupanja sa organskim onečišćujućim tvarima koje su prisutne u elektroničkom otpadu, pa do ugrožavanja ljudskog zdravlja zbog visokih koncentracija arsena, kadmija, bakra i olova. Hrvatska nije još digitalizirana kao ostale države kao što je na primjer Kina. Uz veliki problem zbrinjavanja elektroničkog otpada u Kini još jedan veliki problem je internetska kupovina i otpad koji nastaje kao posljedica iste.
1. Glavni antropogeni izvor onečišćenje u Republici Hrvatskoj su deforestacija i odlagališta otpada. Prema aktivnostima projekta Izrada programa trajnog motrenja tala s pilot-projektom(LIFE05 TCY/CRO000105) iz 2008., evidentirane su 2264 potencijalno onečišćenje lokacije. Neke od tih lokacija su napuštene tvornice ili mjesta ispuštanja otpada tih tvornica koja su napuštena kao na primjer odlagalište u krugu bivše željezarije u Sisku. Takva mjesta su ostavljena nezbrinuta ili se koriste za odlaganje dodatnog otpada koji samo više nanosi štetu već onečišćenom tlu. Ono što bi trebalo napraviti je bolje regulirati takva mjesta, staviti određene kazne za preveliko oblaganje i odlagati na mjestima najbolje određenima za odlaganje.
2. Negativni utjecaj digitalnog doba na okoliš su prekomjerne emisije ugljikova dioksida, tone plastike nakupljaju se na odlagalištima otpada kao posljedica internetske kupovine itd. Pozitivne strane su izgradnja hidroelektrana, vjetroelektrana, solarnih panela koje smanjuju potrošnju fosilnih goriva za dobivanje energije. U Hrvatskoj se ne vide velike posljedice no konkretno u Zagrebu se na nekoliko navrata godišnje događa da je kvaliteta zraku jako loša, te se čak upozorava građane da tih dana ne izlaze van i imaju zatvorene prozore kao što je bilo 27. ožujka 2020. godine. Kako utjecaj nije velik u Hrvatskoj nije velik vidimo tako što je AQI ( Air Quality Indeks) u Zagrebu 55 što se smatra umjerenim onečišćenjem zraka dok je u Narsviku u Švedskoj AQI iznosi 177 što se smatra nezdravim tj. da bi svi stanovnici mogli iskusiti zdravstvene tegobe, a oni u rizičnoj skupini bi mogli imati ozbiljnije zdravstvene probleme.
1. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u što se ubrajaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Antropogeno onečišćenje tla se može podijeliti na globalno, lokalno i regionalno. Antropogeni utjecaj dolazi do izražaja u svim sastavnicama biosfere. Krčenje šuma dovelo je do erozije, poplava i ozbiljnih štetnih učinaka na biljni i životinjski svijet, a izvrstan primjer je u Slavoniji gdje je vidljiva neplanska sječa šuma i prekomjerno iskorištavanje obradivih površina što je dovelo do velikih poplava prije šest godina. Potrebno je smanjiti utjecaj poljoprivrednih aktivnosti na okoliš i kontrolirati degradaciju strukture tla, a to je ujedno i jedan od glavnih ciljeva gospodarenja tlima.
2. Digitalno doba svakodnevno utječe na okoliš tako što se prekomjerno emitira ugljikov dioksid i tone plastike nakupljaju se na odlagalištima otpada kao posljedica internetske kupovine. Također iskopavanje kobalta negativno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš na tim područjima. Pozitivne stvari su: bolja umreženost, lakša edukacija, brži pristup informacijama, bolji transport. Najveća iskopavanja kobalta odvijaju se u Demokratskoj Republici Kongo i time se na tim područjima onečišćuju rijeke i usjevi, najčešće putem prašine prenošene zrakom. U Hrvatskoj nema takvog onečišćenja zbog nedovoljne količine kobalta u tlu. Potrebno je težiti smanjenju otpada i životu bez njega te korištenju održivih materijala. Produživanjem roka trajanja proizvodima poput hladnjaka, mobitela i slično, znatno će se smanjiti količina elektroničkog i električnog otpada.
1. Antropogeni izvori najčešći su izvori onečišćenja tla, a u njih se ubraja: odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Antropogeno onečišćenje tla može se podijeliti na lokalno, regionalno i globalno, a to utječe na sve sastavnice biosfere. Imamo dobar primjer kod poljoprivrede u Slavoniji gdje nepoželjni spojevi poput pesticida i herbicida se koriste kao zaštita od insekata, korova... Oni dospijevaju u zemlju i tokove voda i jezera te mogu smanjti plodonost tla i uzrokvati zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Treba smanjiti upotrebu kemikalija koje štete okolišu te se okrenuti alternativnim rješenjima, uvesti učestalije kontrole i zakone koji će kontrolirati potrošnju.
2. Digitalno doba donijelo je mnogo unaprijeđenja kao što je bolja umreženost, brža edukacija kao i pristup informacija, ali je istovremeno utjecalo negativno na okoliš. Do onečišćenja je dovelo prekomjerno korištenje plastike, nepravilno postupanje sa onečišćavalima iz električnog otpada, prekomjerne emisije ugljikova dioksida. Kina je primjer gdje popularna internetska kupovina rezultira povećanu količinu otpada zbog ambalaža koje se koriste. U Hrvatskoj to nije toliki problem kao što je pretjerana potrošna papira zbog smanjene digitalizacije što rezultira prevelikom sječom šuma.
1. Antropogeni izvori onečišćenja kao što su odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet pripadaju najčešćim oblicima onečišćenja tla. Smatram kako od gore navedenih antropogenih onečišćenja u Republici Hrvatskoj svaki ima značajan utjecaj, no ipak smatram da je najveći izvor onečišćenja ilegalno odlaganje miješanog komunalnog otpada. Kao primjer bi navela odlaganje mješovitog komunalnog otapa i građevinskog materijala oko nasipa i šume koja se nalazi uz rijeku Savu u području naselja koja se nalaze oko Grada Velike Gorice. Takvo neodgovorno ponašanje pojedinaca dovodi do onečišćenja tla u području kojem stanovnici tih naselja žive i narušava kvalitetu života, poljoprivrednih zemljišta i prirodnih izvora vode (bunari). Smatram da bi povećane kontrole tih područja i kažnjavanja pojedinaca od strane nadležnih službi Grada Velike Gorice pomogle u sprečavanju ilegalnog odlaganja otpada.
2. Iako su procesi tehnologije digitalnog doba doveli do velikih štetnih utjecaja na okoliš kao što je proizvodnja veliki količina otpada koja je nastala korištenjem električnih i elektroničkih uređaja, velike koncentracije teških metala u vodi i tlu, korištenje velikih količina traka za lijepljene, kartona i drugih plastičnih materijala , prekomjerne količine emisije ugljikova dioksida; korištenjem novih tehnologija digitalnog doba se može utjecati i pozitivno na okoliš. Automobilistička industrija se sve više okreče izradi automobila koji koriste hibridne ili čak električne motore. Električna vozila ne emitiraju ugljikov dioksid i druge plinove koje su ispuštali motori sa unutarnjim izgaranjem, te pružaju miran i glatki rad te posljedično stvaraju manje buke i vibracija. Europska unija smatra da bi električna mobilnost mogla pomoći u postizanju ciljeva smanjena stakleničkih plinova, onečišćenja zraka, buke i ovisnosti o nafti.
1. Smatra se da je tlo neobnovljiv ili uvjetno obnovljiv resurs zbog činjenice da vrlo sporo nastaje i sklono je propadanju. U slučaju onečišćenja tla, dolazi do smanjene bioraznolikosti, kvalitete vode, zraka i smanjenja plodnosti. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni, a neki od njih su odlaganje industrijskog i komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Glavni antropogeni izvor onečišćenja tla u Republici Hrvatskoj je odlaganje otpada, a uz njega stoji promet. Onečišćenje tla, koje je najviše prošireno u industrijskim i poljoprivrednim zonama (npr. Slavonija), uzrokovano neodgovornim odlaganjem otpada možemo rješiti povratnom naknadom kao što postoji za boce. Smatram da bi se tada ljudi više trudili sačuvati okoliš, iz razloga što im se nešto vraća zauzvrat. Što se tiče prometa, koji je najveći problem u većim gradovima, smatram da bi se problem mogao rješiti zabranom ulaska u grad sa starim i neispravnim automobilima, te sniženjem cijena i pomoći pri kupnji ekološki prihvatljivih.
2. Prelaskom na digitalno doba, život se značajno promjenio u području komunikacije, edukacije, trgovine, transporta i načina života. Unatoč mnogim prednostima digitalizacije, kao što su bolja umreženost, lakša edukacija i brži transport, nedostatci se odražavaju na okoliš, a i na sam ljudski život. Digitalno doba utječe na okoliš zbog prekomjerne emisije ugljikova dioksida, plastike koja se nakuplja na odlagalištima otpada kao posljedica internetske kupovine i bespotrebnih pakiranja, iskopavanje kobalta koje negativno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš. Posljedice ostavlja i na psihičko stanje ljudi zbog vrijeđanja putem interneta, nasilnih sadržaja, ali i krađe identiteta. S druge strane, digitalizacija je pozitivna, pogotovo u sadašnjoj situaciju koja se odvija u svijetu. Svakodnevno se njome služimo kako se život u vrijeme karantene nebi u potpunosti zaustavio te da posljedice nebi bile još veće nego što jesu. Potrebno je smanjiti količinu otpada, više se posvetiti održivim materijalima i ne bespotrebno zagađivati okoliš. Za razliku od Hrvatske, Kina ima puno više otpada i samim time je zagađenija, ali s druge strane, Švedska je toliko dobra u gospodarenju otpadom da ga uvozi kako bi popunila kapacitete odlaganja.
1. Tlo je površinski dio litosfere koji imaju važnu ulogu u životu jer pruža stanište živim bićima, izvor je energije i sirovine za industriju te služi za proizvodnju hrane. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori. U njih se ubraja odlaganje komunalnog i industrijskog otpada, poljoprivreda i promet. U RH glavni problem predstavlja prekomjerno korištenje pesticida u poljoprivredi. Život bez pesticida danas je gotovo nemoguć, ali posljedice koje ostavljaju za sobom su dugotrajne. Prekomjerno korištenje pesticida isušuje zemlju od važnih minerala, smanjuje njenu plodnost te ulazi u hranidbeni lanac pri čemu šteti ljudskom zdravlju. Zemlji je potrebno dugo vremena da se oporavi od pesticida jer s pojedini pesticidi vrlo teško razgrađuju u tlu. Zbog toga je 2002. osnovana udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske nazvana CROCPA. Pesticid nazvan klorpirifos može utjecati na neurološki razvoj pa i oštetiti još nerođeno dijete. Povezan je s poremećajima u razvoju mozga i hormonskim sustavima kod djece, hiperaktivnosti, zaostajanjem u rastu i smanjenim kvocijentima inteligencije. 2016. je na jabukama proizvedenim u Moslavini sanitarna inspekcija otkrila količinu klorpirifosa od 0,065 mg/kg dok zakonsko prisustvo pesticida na hrani može iznositi 0,01 mg/kg.
1. Kao i sve u životu, tako i globalizacija ima svoje pozitivne i negativne strane. Bolja povezanost i umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima, lakši transport te mnogobrojne industrije koje nam svakodnevno olakšavaju život. Međutim, globalizacija je imala i velike štetne utjecaje na okoliš kao i na život ljudi. Kroz povijest, a i danas, okoliš trpi različite posljedice globalizacije. Prekomjerno ispuštanje ugljikovog dioksida, velike količine otpada koje se nagomilavaju, onečišćenje kobaltom,krčenje šuma i uništavanje okoliša za izgradnju industrija samo su neke od posljedica. Količine štetnih plinova koje se ispuštaju u zrak dovode do kiselih kiša koja za posljedicu imaju uništavanje okoliša, građevinskih objekata i spomenika. Otpad koji nastaje znatno onečišćuje okoliš, a posljedice su dugotrajne osobito ako je u pitanju plastika kojoj je potrebno jako puno vremena kako bi se razgradila. Hrvatska, također, osjećaja utjecaje globalizacije. Primjer je prekomjerna količina lebdećih čestica koja je bila prisutna u Zagrebu početkom 2020. godine. Smatra se da je uzrok tome bio promet, razna ložišta na kruta goriva, toplana i industrija. Onečišćenje je bilo kratkotrajno, a može se reći da je prosjek lebdećih čestica u Zagrebu unutar dozvoljenog. Za razliku RH, u velikim zemljama poput Kine i Japana, prekomjerna količina lebdećih čestica nije iznenađenje. Razlog tome je velik broj tvornica i automobila čiji su uzrok velik broj populacije. Za rješavanje problema štetnih utjecaja globalizacije na okoliš, potrebno je donošenje i provođenje različitih zakona za njihovo rješavanje. Potrebno je više reciklirati nastali otpad, proizvoditi automobile koji smanjeno otpuštaju, ili ne otpuštaju, štetne plinove u okoliš, ugradnja različitih pročišćivača zraka koji se ispuštaju iz tvornica, pročišćavanje otpadnih voda i još mnogo toga.
1. Smatram da je glavni uzrok onečišćenja tla u Republici Hrvatskoj odlaganje komunalnog otpada. Republika Hrvatska ima mnogo odlagališta (129 aktivnih u 2017.g) i hrvatsko stanovništvo još uvijek „proizvodi“ velike količine otpada. Donedavno se otpad u Republici Hrvatskoj nije odvajao kao u drugim zemljama Europske unije i velika količina otpada koja bi se mogla reciklirati završila je na odlagalištima. Onečišćenje koje nastaje razgradnjom otpada na odlagalištima može kroz tlo dospijeti u podzemne vode te tako onečistiti i vodu koju najčešće koristimo za piće. Još jedan od problema je nepropisno odlaganje otpada u hrvatskim šumama (plastika, gume, elektronika, i dr). Onečišćenje tla može se spriječiti edukacijom hrvatskog stanovništva i izbjegavanje korištenja jednokratnih proizvoda te uvođenje sve češćeg korištenja održivih materijala u svakodnevnom životu (staklene boce za vodu, platnene vrećice, biorazgradiva ambalaža i dr). Također trebamo postati svjesni koliko otpada „proizvodimo“ i nastojati ga svesti na minimum, slijedeći primjer "zero waste" načina života.
2. Pozitivne posljedice digitalnog doba u kojem živimo bile bi bolja umreženost i lakša komunikacija i edukacija putem interneta, koja se u izvanrednim okolnostima u svijetu pokazala i više nego korisnom i potrebnom. Danas velika većina stanovništva posjeduje pametne telefone, a gotovo polovica svjetskih kućanstava posjeduje računala. Digitalizacijom informacija, poput knjiga, skripti, ali i raznoraznih novinskih članaka i vijesti može se smanjiti količina papira potrebnog za tiskanje istih.
Negativne posljedice digitalnog doba na okoliš su prekomjerene količine otpada nastalog korištenjem električnih i elektroničkih uređaja (40000 kilotona). Samo 15% ukupnog otpada se reciklira i organske onečišćujuće tvari i teški metali završavaju u okolišu. U Hrvatskoj još nije toliko popularno naručivanje proizvoda preko interneta pa ne nastaju velike količine otpadnog kartona i plastike kao u Kini, gdje ovakav način kupovine uvelike šteti okolišu.
1. Kako u Republici Hrvatskoj ne postoji temeljni zakonski akt o zaštiti tla iako se veže uz propise vezane za zaštitu okoliša, poljoprivrede i šumarstva, nije u cijelosti uspostavljen sustav trajnog motrenja tla i pohranjivanja dobivenih podataka te se ne znaju točni podatci o određenim zagađenjima na našem tlu. Na temelju pojedinačnih podataka, znanstvenici Republike Hrvatske utvrdili su da su hrvatska tla najviše zagađena policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH), polikloriranim bifenilima, herbicidima i teškim metalima uz procese erozije i zakiseljivanje tla. Na području Splitsko-dalmatinske županije potvrđen je najveći broj onečišćenih lokacija tala od starih tvornica poput Jugovinila i od odlaganja otpada. Posljedica kemijske industrije na tome području je ostavilo posljedice velikih količina teških metala u tlu i vodi, ali onečišćenje petrokemikalijama i policikličkim aromatskim ugljikovodicima. Po pitanju odlaganja otpada, možemo educirati građane i dovesti posebne zakone o razvrstavanju otpada i odlaganju istoga i ponovno korištenje plastike uz pomoć recikliranja. Kako bi spriječili bacanje plastike po cestama, trebamo staviti kante za smeće koje imaju odjeljke za svaki otpad koji se može reciklirati ili poticanje ljudi na „Zero Waste“ pokret.
2. Proces globalizacije i tehnologije digitalnog doba na okoliš imaju svoje pozitivne i negativne posljedice. Neke od pozitivnih posljedica je brže širenje informacija, ljudi su više osviješteni o okolišu koji ih okružuje, kako smanjiti zagađenja i svjesni su da promjene počinju od njih samih, rade se uređaji i ambalaža prihvatljiviji za okoliš i novim tehnologijama se pokušavaju očistiti već zagađena područja Zemlje. Negativne posljedice na okoliš je prekomjerno korištenje plastike i odlaganje iste, dolazi i do nepravilnog odlaganja metala korištenih pri izradi raznih mobilnih uređaja i zbog većeg rada tvornica, dolazi do prekomjernog ispuštanja otpadnih plinova i kemikalija u okoliš. Kao što su se mnoge zemlje diljem EU počele baviti smanjenjem plastike i plastične ambalaže, tako se i Hrvatska počela baviti proizvodnjom svojih papirnatih slamki.
1.Glavni antropogeni izvor onečišćenja tla u Republici Hrvatskoj predstavlja odlaganje industrijskog i komunalnog otpada. Odlaganje otpada koji sadrži opasne tvari štetno je za cijeli okoliš, tlo, zdravlje ljudi i sve biljne i životinjske vrste koje nastanjuju to područje. Takav otpad uzrokuje kemijske promjene u tlu i može dovesti do povećanja njegove kiselosti što uzrokuje smanjenu hranjivost tla. Opasne tvari mogu se akumulirati u pore tla u kojima se odvija izmjena vode i zraka, u kojima se nalazi korijenje biljaka i koje su stanište mnogim životinjskim organizmima i tako mogu narušiti biološku raznolikost. Sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je neodgovarajući i ne funkcionira u potpunosti. Odlagalište Jakuševec-Prudinec je od 1965. godine do početka devedesetih godina prošloga stoljeća uzrokovalo onečišćenje gotovo milijun m3 tla i ozbiljno ugrozilo kakvoću pitke podzemne vode. Problem svih odlagališta potrebno je riješiti sanacijom neuređenih odlagališta otpada, uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji je sastavni doprinos svih zakonskih mjera i propisa. U tom sustavu smanjuje se otpad i povećava uporaba, što donosi materijalnu i energetsku korist. Obzirom na dugotrajnost procesa nastanka tla, njegovu ulogu u biosferi kao stanište velikom broju vrsta te njegovo međudjelovanje s vodom i zrakom, iznimno je važno spriječiti njegovo propadanje.
2.Proces globalizacije je sveobuhvatan procesi koji je uvelike utjecao na razvoj tehnologije, istraživanja, napretka, digitalizacije i razvoj industrije. Proces digitalizacije omogućuje nam veću umreženost, bolju povezanost te lakšu i bržu komunikaciju. Takvi procesi osim svojih pozitivnih strana imaju i negativne, a one uključuju povećano iskorištavanje prirodnih neobnovljivih resursa i povećani udio antropogenog onečišćenja okoliša koji je uzrokovan zbog veće potrebe za energijom. Još jedna značajna posljedica na okoliš je i odlaganje velike količine neobrađenog otpada u okoliš. Takve negativne posljedice odražavaju se na čitavom okolišu čije su sastavnice povezane te ovise jedna o drugoj. Sukladno EU Direktivi o otpadu Hrvatska je do 2020. trebala odvajati minimalno 50 posto korisnih sirovina iz otpada, odnosno provesti razvoj kružnog gospodarstva. Hrvatska tim po količini ukupnog otpada koji se obrađuje uvelike zaostaje za nekim članicama europske unije kao što su primjerice Danska, Njemačka i Belgija.
1. Najčešći izvori antropogenog onečišćenja tla u Hrvatskoj su industrijska postrojenja, odlagališta otpada, rudarstvo, poljoprivreda i promet. Istarski ugljenokopi više od stotinu godina bili su glavni izvor za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj, no industrija visokosumpornog raškog ugljena značajno je onečistila okoliš Raškoga zaljeva. Naime, analizom uzoraka uzetih iz površinskih vodenih tokova, vodenih sedimenata i vrtnih tala te uzoraka povrća nađene su prilično povišene koncentracije teških metala selenija, vanadija i uranija. Ti su metali u vodu dospjeli iz jedinice za sortiranje i pranje ugljena, njome u vodene sedimente i tlo te konačno u povrće i tkiva ptica. Iako je posljednji ugljenokop zatvoren još 1999. god., i dalje je potrebno temeljito i redovito pratiti razine onečišćenja sastavnica okoliša Raškog zaljeva teškim metalima. Najučinkovitija metoda za remedijaciju tla onečišćenog teškim metalima jest fitoremedijacija - zbog svoje učinkovitosti, isplativosti i ekološke prihvatljivosti.
2. Negativne posljedice globalizacije jesu povećana potražnja za industrijskim proizvodima i njihova proizvodnja zahvaljujući povezanom globalnom tržištu, a kao rezultat porasta industrijske proizvodnje jesu povećane koncentracije otpadnih industrijskih tvari u okolišu. Također, zbog globalizacije je došlo i do bolje prometne povezanosti u svijetu, što znači i povećan zahtjev za energentima, od kojih su i dalje najkorištenija fosilna goriva. Značajan su problem i odlagališta otpada. Zbog hiperprodukcije proizvoda dolazi i do njihova kraćega korištenja i bržega odbacivanja, primjerice, modni trendovi se mijenjaju puno brže nego li je moguće obraditi odbačeni tekstil, zbog čega dolazi do njegova nagomilavanja u zemljama Trećega svijeta. I zbog globalizacije i zbog digitalizacije porasla je i potražnja za elektroničkim uređajima, čiji su sastavni dijelovi značajni onečišćivači okoliša. Pozitivne posljedice globalizacije i digitalizacije su veća, brža i lakša dostupnost informacija, samim time i napredak znanosti i tehnologije te osvješćivanje građana o posljedicama ljudskog djelovanja na okoliš. Prema podatcima Eurostata, Zagreb odvaja i reciklira samo 1% od ukupne količine otpada. Prema direktivama EU, Hrvatska je do 2020. trebala doseći postotak od 50% obrađenog i recikliranog otpada, međutim zasad ga obrađuje samo 18%. S druge strane, Austrija reciklira 63% svog ukupnog otpada, što je čini najuspješnijom državom u Europi po tom pitanju.
1. Intenzivna uporaba kemikalija i velike količine otpada uzrokuju brojna onečišćenja tla i stvaraju značajne ekotoksikološke učinke što predstavlja problem za vodene i kopnene ekosustave. Uz onečišćenje poljoprivrednih tala, koja su posljedica korištenja mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, do antropogenog onečišćenja tla u RH dolazi iz izvora poput odlagališta otpada, industrijskih i energetskih postrojenja te zbog urbanizacije, prometa i trošenja prirodnih resursa. Glavnina proizvodnog inertnog, neopasnog i opasnog otpada u prošlosti je odlagana na odlagališta komunalnog otpada, neuređena odlagališta ili nezaštićene zemljane površine unutar tvorničkih dvorišta, u depresije i jame od iskopa što predstavlja svjesno uništavanje okoliša te bi se trebalo spriječiti podizanjem ekološke svijesti i standarda. Takva neuređena odlagališta poput jame Sovjak-Rijeka, bazeni tvornice glinice-Obrovac, DIV-Knin potrebno je sanirati i pročistiti odgovarajućim metodama koje ovise o vrsti i količini onečišćujuće tvari, mjestu gdje bi se provodila remedijacija, ali i o tipu tla na kojemu bi se ta tehnologija primjenjivala.
2. Digitalnu revoluciju karakterizira digitalizacija podataka, pojava računala i novijih tehnologija, umjetne inteligencije koji zamjenjuju ručni rad, a uskoro i ljudski um. Odbacivanjem starih uređaja i kupovinom novih, gomilamo električni otpad što svakako ima negativan utjecaj na okoliš ako se takav otpad pravilno ne odloži. Današnji automobilski proizvođači imaju barem jedan prototip električnog automobila. Takav automobil ne troši naftu, a time ne onečišćuje zrak, sadrži manje djelova što u proizvodnji iziskuje manju potrošnju sirovine. Još jedan pozitivan primjer bio bi smanjenje papirnog otpada, koji nastaje u velikim korporacijama koje troše velike količine informacija i podataka u pisanom obliku. Reciklirani dio otpada mogao bi predstavljati nove rokovnike, kalendare i brošure kojima se poduzeće može koristiti, dok bi se digitalizacijom smanjila proizvodnja novoga papira, a time i sječa šuma. No, dok Hrvatska nema konkretnu strategiju iskorištavanja šuma, Norveška je zabranila krčenje šuma i u želji da postane prva zemlja koja će do 2025. okončati prodaju automobila na fosilna goriva, oslobađa vlasnike električnih vozila od poreza koji se nameću za benzinske i dizelske automobile. Električni automobili napravljeni su od umjetnih materijala i imaju baterije koje kasnije predstavljaju opasan otpad koji treba obraditi što također treba uzeti u obzir.
1. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u što se ubrajaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Antropogeno onečišćenje tla se može podijeliti na globalno te lokalno i regionalno. Antropogeni utjecaj dolazi do izražaja u svim sastavnicama biosfere. proizvodnjom u industriji nastaju teški metali dospijevaju u atmosferu te se talože u otpadnim vodama. Oni mogu predstavljati opasnost za čovjeka jer samim otpuštanjem u atmosferu mogu dospijeti u hranidbeni lanac. U Kini je utvrđena viša koncentracija teških metala kao što su cink, olovo i kadmij. Iako ta koncentracija ne predstavlja preveliki rizik, trebala bi se smanjiti jer bi mogla naštetiti ljudskome zdravlju. Gradnjom željeznica, autocesta, hotela, apartmana te mnogih drugih objekata koji se ubrajaju pod pojmove promet i urbanizacija može se dodatno doprinjeti degradaciji tla. Promet može utjecati i na prisutnost teških metala u tlu. Tako je na primjer ispitivano tlo u Saudijskoj Arabiji kako bi se utvrdio utjecaj prometa. Primjetila se puno veća koncentracija cinka kod tla koje je napućenije prometom, a koncentracija olova je također bila viša. U poljoprivredi se koristimo pesticidima koji ulaze u tlo gdje se vrlo teško razgrađuju, ali mogu ući u hranidbeni lanac i tako bitno naštetiti ljudskom zdravlju, mogu smanjiti plodnost tla te postoji mogućnost da se prošire na veće područje od predviđenoga. U Europi je što se tiče korištenja pesticida vrlo loše stanje. To dokazuje činjenica da su u zadnjih par godina u smanjenju korištenja pesticida napredovale samo Grčka, Belgija, Danska, Njemačka i Francuska. Komunalni otpad može naštetiti tlu tako što štetne tvari iz otpada dospijevaju u tlo i tako ga onečišćuju. Hrvatska je u gospodarenju otpadom u napretku, ali svejedno još uvijek predstavlja veliki problem. Jedno od rješenja kako da onečišćujuće tvari ne dospiju u tlo je pravilno zbrinjavanja otpada na to predviđenim mjestima, kao što posebni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada te reciklažna dvorišta. Potrebno je pravilno gospodarenje tlom kako bi se smanjio štetni utjecaj čovjeka, tj. potrebno je smanjiti ljudske aktivnosti koje onečišćuju tlo i na taj način očuvati funkcije tla. Jedno od rješenja pitanja otpada je kompostiranje. Kompostiranje je prirodni proces u kojem dolazi do razgradnje organskog otpada uz stvaranje hranjivog gnojiva. To je proces koji ne zahtijeva puno uloženog vremena i rada. Vrlo je jednostavan i svatko od nas ga može provoditi u vlastitom dvorištu ukoliko za to imamo mogućnosti i prostora. U današnje vrijeme proizvode se sve veće količine otpada stoga samo odlaganje otpada nikako ne može predstavljati zadovoljavajuće rješenje. Zanimljiv je podatak da čak 40% ukupne mase komunalnog otpada čini biootpad koji se može obraditi kompostiranjem. Kompostiranjem vlastitog biootpada kojeg proizvedemo u kućanstvu možemo pridonijeti smanjenju količine otpada koja se gomila. Oni koji nemaju tu mogućnost svakako mogu dati svoj doprinos savjesnim odlaganjem i recikliranjem otpada te odvojenim prikupljanjem biootpada kako bi se on naposljetku mogao pravilno obraditi u za to predviđenim kompostanama. Kompostiranje ima mnogo prednosti, ali isto tako ima i nekoliko nedostataka. To je u potpunosti prirodni proces, ne zahtijeva upotrebu štetnih kemikalija stoga nema nepovoljnih učinaka na okoliš. To je također dobra mjera izbjegavanja otpada, sprječava odlaganje otpada te omogućuje iskorištavanje biootpada u svrhu dobivanja komposta koji se može koristiti kao gnojivo u poljoprivredi. Problemi u kompostiranju se javljaju kada se tom procesu pristupa na neodgovoran i nestručan način. To može rezultirati niskom kvalitetom komposta te emisijama neugodnih mirisa i otpadnih voda. Usprkos tome, rekla bih da kompostiranje svakako ima više prednosti nego nedostataka. U Republici Hrvatskoj postoji jedanaest evidentiranih kompostana koje se nalaze u Zagrebu, Imbriovcu, Koprivnici, Perušiću, Čakovcu, Prelogu, Osijeku, Krku i Kloštar Ivaniću. Tvrtka ZGO Zagreb je već početkom devedesetih godina prošlog stoljeća građanima podijelila vrtne kompostere koje neki građani još uvijek koriste u svojim vrtovima. U 2017. godini kućanstvima je podijeljeno 65 028 kompostera, od toga najviše na području Grada Zagreba, Osječko – baranjske, Zagrebačke i Istarske županije. Također, problem onečišćenja tla predstavlja i prekomjerno krčenje šuma koje je također glavni antropogeni izvor onečišćenja tla. Prekomjerno krčenje šume u Slavoniji dovelo je do erozije tla i puno češćih poplava kao što je ona u Gunji 2014. godine. Korijenje drveća drži tlo i ne daje vodi da tako lako prolazi. Nadalje, bez šume tlo nije toliko hranjivo jer šuma proizvodi sloj zemlje bogate hranjivim tvarima (humus). Potrebno je intenzivnije pošumljavanje tog područja i planska sadnja drveća radi obrane od poplava.
2. Sve većom globalizacijom i tehnološkim razvitkom u porastu je potrošnja prirodnih resursa i energije. Otvaraju se nove industrije, a s njima i novi rizici za okoliš. S obzirom na druge europske zemlje Hrvatska još nije na toj razini globalizacije već lagano zaostaje. Primjerice, u se Austriji do 59% otpada reciklira, dok je u Hrvatskoj tek 16% otpada reciklirano. Austrija koristi digitalne medije kako bi proširila svijest i znanje o potrebama takvog održivog razvoja, dok je Hrvatska tek na početku takvog sistema. Digitalizacija nam je donijela mnoge prednosti kao što su bolja umreženost, lakša edukacija u ruralnim područjima te lakši transport, ali osim mnogobrojnih prednosti ima i nedostataka koji su vidljivi te se izravno odražavaju na okoliš. Digitalno doba negativno utječe na okoliš zbog prekomjerne emisije ugljikova dioksida, tona plastike koje se nakupljaju na odlagalištima otpada, iskopavanja kobalta koje negativno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš na tim područjima. Zato moramo težiti životu sa što manje otpada i korištenju održivih materijala. U usporedbi Hrvatske s nekom razvijenijom zemljom , kao nedostatak naglasila bih bespotrebno potrošenu količinu papira, a naravno onda i posiječenog drveća u svrhu papirologije koja je potrebna u Hrvatskoj u fizičkom obliku. Hrvatska je unazad par godina krenula s nekim dokumentima u digitalnom obliku, ali ima još dosta mjesta za napredak. Za razliku od Hrvatske, sustav u Švedskoj je izgrađen upravo u svrhu iskorištavanja otpada. Na njihovim odlagalištima otpada već sedmu godinu zaredom završava manje od jedan posto svog otpada, a sve ostalo se reciklira. Većinu uvoza i spaljivanja otpada provode privatne tvrtke, a energija nastala spaljivanjem otpada odlazi u nacionalni centralizirani sustav grijanja.
1. Onečišćenje tla ljudi ne primjećuju tako brzo kao onečišćenje zraka ili vode. Najčešći izvori onečišćenja tla su antropogeni izvori u što spada promet, poljoprivreda, industrijski otpad, komunalni otpad. Npr. u poljoprivredi se radi povećane proizvodnje dodaje mnogo umjetnih gnojiva i sredstva za zaštitu biljaka među kojima su pesticidi koji onečišćuju vegetaciju i ulaze u hranidbeni lanac. U Industriji dolazi do industrijskog otpada među kojima su brojni toksični spojevi i teški metali. Dolazimo do zaključka da je čovjek taj zbog kojeg tlo pati. Njegova aktivnost ostavila je značajan trag u onečišćenju tla i smanjenju njegove plodnosti. Onečišćenje tla se može spriječiti ako se provedu posebne mjere i smanji štetni utjecaj čovjeka na tlo.
2. Digitalno doba u kojem živimo ima broje pozitivne strane kao što su lakši transport, lakša komunikacija među ljudima, bolja edukacija ali također se iza svake pozitivne strane krije negativna. U ovom slučaju negativna strana nije samo utjecala na ljude nego i na okoliš. Pojavom digitalnog doba i povećanjem broja stanovništva dolazi do velike količine otpada koja je nastala elektroničkim ili električnim proizvodima. Većina njih je napravljena od materijala koji ljudi dovoljno ne recikliraju npr. plastika. Plastika je praktična, ali su posljedice njezine uporabe razorne. Zbog potrošačkog mentaliteta, plastični predmeti se lako odbacuju i zamjenjuju novima. Tako se stvaraju velike količine otpada. Svake godine ogromna količina završi u moru te ubija morski svijet. Isto tako dospije na tlo pri čemu oštećuje organizme koje se tamo nalaze. Smatram da se u Republici Hrvatskoj stanje poboljšava. Stanovnici su sve više osviješteni i nastoje reciklirati plastiku što je više moguće. U nekim razvijenijim zemljama poput Velike Britanije i Švedske uvedena je zabrana proizvodnje proizvoda koji su se radili isključivo od plastike (npr. kozmetika). Iako Republika Hrvatska za sad ne uvodi takve mjere smatram da teži u tom smjeru.
1. Antropogeni izvori onečišćenja su odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. Smatram da je glavni izvor antropogenog onečišćenja industrija. Naime, proizvodnjom u industriji nastaju teški metali dospijevaju u atmosferu te se talože u otpadnim vodama. Oni mogu predstavljati opasnost za čovjeka jer samim otpuštanjem u atmosferu mogu dospijeti u hranidbeni lanac. U Kini je utvrđena viša koncentracija teških metala kao što su cink, olovo i kadmij. To trenutačno ne predstavlja preveliki rizik, ali bi se trebala smanjiti jer bi mogla naštetiti ljudskome zdravlju. Potrebno je smanjiti ljudske aktivnosti koje onečišćuju tlo i na taj način očuvati funkcije tla i utjecaje industrije i drugih izvoda antropogenog onečišćenja.
2. Neke pozitivne posljedice digitalnog doba na okoliš su iznalaženje metoda za prevenciju i zaštitu okoliša te saniranje učinjenih šteta nepravilnim zbrinjavanjem otpada, odnosno pozitivna posljedica je razvitak mnogih grana djelatnosti koje se bave pronalaženjem rješenja i smišljanjem tehnika i metoda koje će omogućiti zdraviji okoliš u budućnosti. Negativna posljedica digitalnog doba na okoliš je veliko povećanje otpada pogotovo zbog internet kupovine. Otkriveno je da koncentracija teških metala u prašini na cestama oko odlagališta polikloriranih bifenila stotine puta veća od koncentracija teških metala u prašini na cestama u okolini odlagališta na kojima se ne odlaže elektronički otpad. Smatram da Hrvatska nije doživjela toliki digitarlni razvoj kao neke druge zemlje. Jedan od najvećih nedastataka toga je prekomjerna potrošnja papira zbog kojeg dolazi do siječe šuma što je ozbiljan problem.
1. U Hrvatskoj imamo nekoliko antropogenih onečišćenja tla, kao što su ispuštanje vode u okoliš bogate kemikalijama i komunalni otpad. Ekološke promjene krških tala uvjetovane su erozijom, antropogenim i prirodnim procesima, onečišćenjem teškim metalima i pesticidima te procesima zaslanjivanja koji su prisutni u tlima uz obalu, odnosno zakiseljavanja kao prirodnog i antropogenog procesa u zoni gorsko-planinskih predjela. Inače, površina krškog područja nastalog na vapneno-dolomitnim stijenama mezozojske starosti iznosi 27 265 km2 što predstavlja 48.9 % kopnene površine Hrvatske. Prema dostupnim podacima bi se moglo zaključiti da je znatan dio krških tala opterećen većim količinama teških metala, iznad maksimalno dozvoljenih granica. Mi možemo smanjiti količinu pesticida i teških metala koje ispuštamo u tlo.
2. Proces digitalizacije pozitivno je utjecao na okoliš u puno aspekata, kao što je bolja prometna povezanost različitih dijelova svijeta ili činjenica da pola stanovništva ovog planeta ima mobilni telefon stoga je puno lakša komunikacija i prijenos informacija, kao i edukacija, a tome može svjedočiti trenutna situacija u Svijetu i Hrvatskoj kada se svi nalazimo u pandemiji te nam tehnologija omogućava rad od kuće i održavanje nastave preko interneta. Također, prijenos informacija preko društvenih mreža može brzo proširiti svjesnost o različitim problemima u Svijetu kao što su globalno zatopljenje i onečišćenja okoliša te se tako šire i informacije kako mi možemo pomoći u riješavanju tih problema. Nažalost, negativne posljedice digitalizacije i globalizacije su također vidljive, to su prekomjerno nastajanje otpada koji se ne reciklira nego se samo nagomilava na odlagalištima, a to kasnije završava u moru i u tlu u obliku mikroplastike koja ugrožava i ljude i životinje. Elektronički otpad je najbrže rastući otpad u svijetu, a razvijene zemlje ga šalju u zemlje Trećeg svijeta umjesto da ga recikliraju, a tamo se spaljuje što onečišćuje okoliš i negativno utječe na zdravlje ljudi. U Hrvatskoj je stopa recikliranja oko 44%, dok je u Njemačkoj, koja je trenutno vodeća po stopi recikliranja taj broj oko 65%.
1. Tlo je povrsinski sloj litosfere i smatra se da je neobnovljiv ili uvjetno obnovljiv resurs zbog izrazito sporog procesa nastanka. Posto se neprekidno obavlja izmjena tvari izmedu tla i atmosfere, tako na podrucju s necistim zrakom ne moze biti cistog tla. Hrana, pice i zrak samo su neke od tvari koje su prosle kroz tlo, a covjek ih unosi u organizam. Tako je i kvaliteta tih tvari ovisna o kvaliteti samoga tla. O kontaminaciji tla govorimo onda kada se u tlu pojave tvari koje svojom kolicinom i oblikom nisu potrebne, a ono ih svojim puferskim svojstvima nije vise sposobno neutralizirati, pa tako prodiru i u biljke i dio zemlje ispod kore. Covjekova aktivnost ostavila je znacajan trag u kontaminaciji tla i smanjenju njegove plodnosti. Neracionalnim krcenjem suma, industrijalizacijom, poljoprivrednim iskoristavanjem, prosirenjem mreza cesa i zeljeznica te rastom prometa i mnogih drugih tla su pretrpila nebrojene stete. Uzmimo za primjer padinu koja je prekrivena travom erodira 100 puta brze od posumljene padine koju stabiliziraju biljke s dubokim korijenom. Stoga proizlazi da deforestacijom dolazi do ubrzanja erozije tla. Tipican primjer je erodiranje crvenice na podrucju Mediterana, zbog sjece suma i poljoprivrede. Neki od nacina ocuvanja tla su kontinuirano pracenje odredenih pokazatelja tla u svrhu odredivanja stanja tla i njegovih obiljezja. Sanacija divljih odlagalista otpada, opasnog otpada, pravilno deponiranje krutog otpada, te stroga pravila i odredbe u ogranicavanju kemijske kontaminacije (npr. pesticidi) uz brzu sanaciju i strogu kontrolu. Potrebno je i konstantno analiziranje i istrazivanje uzroka oneciscenja te na temelju njega napraviti dugorocni plan zastite tla.
2. Razvoj automobilske industrije i ubrzana industrijalizacija i urbanizacija u 19. stoljecu dovelo je sve vecu potrebu za brzim kretanjem gradana i transporta sirovina koji je odrzavao industriju. Automobili predstavljaju oko 80% izvora oneciscenja staklenickim plinovima koji otezavaju izlazak dugovalnog toplinskog zracenja iz atmosfere. Neki od njih su CO2 (izgaranje fosilnih goriva), vodena para (isparavanj ehidrosfere), metan (sjeca suma, aerobno disanje) itd. Isto tako jedan od problema koji prouzrocuju i automobili tj. motori su kisele kise koje nastaju izgaranjem nafte, benzina i ugljena cime se oslobadaju sumporovi i dusikovi oksidi koji odlaze u atmosferu, otapaju se u kapljicama kise i u obliku razrjedene kiselina padaju na tlo unistavajuci mnogobrojne gradevine, spomenike, floru i faunu itd. Za to postoji rjesenje a to su motori na elektricni pogon, nema emisije stetnih staklenickim plinova, gotovo su besumna sto je u danasnje zagadenje bukom jako vazno. Suvremena tehnologija naravno moze puno toga donjeti, ali i oduzeti ne koristi li se u skladu s ekoloskom svijesti, ljudskim zdravljem te razmisljanjem o dugorocnom ocuvanju okolisa. Svi procesi, testiranja i analize mogu se provesti jako brzo, tocno, detaljno i efikasno, samim time i procesi sanacije te kontinuirano pracenje problema i njegovim rjesavanjem uz pomoc suvremene tehnologije. U svijetu se s vremenom sve vise porizvodi elektricnih automobila. Najpopularniji primjer danasnje automobilske industrije uzmimo americku tvrtku ''Tesla'' koja predstavlja jednu od najpopularnijih proizvodaca elektricnih automobila. Republika Hrvatska kao jedna medu manjiim drzavama polako pokrece i svoju ekolosku svijest, iako ima jos jako puno rada i napretka za organizacijom takvog nacina zivota. Necemo zaboraviti hrvatsko poduzece ''Rimac Automobili'' za proizvodnju elektricnih automobila, koja itekako konkurira i prati svjetske trendove te je namjenjena potrosacima vise platezne moci.
O onečišćenju tla govorimo onda kada se u tlu pojave tvari koje svojom količinom i oblikom nisu potrebne. U antropogena onečišćenja spadaju odlaganje industrijskog otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda i promet. U Hrvatskoj bi jedno od glavnih izvora mogla biti poljoprivreda, tj. pesticidi koji se teško razgrađuju jednom kad uđu u tlo. Osim toga, u Hrvatskoj je zbog turizma aktivno građenje prometnica koje također dosta degradiraju kvalitetu tla. Na kraju, mislim da je zapravo najveći problem kod nas neadekvatno zbrinjavanje otpada.
Za primjer mogu uzeti regiju u kojoj i sama stanujem, Moslavinu. Divljih je odlagališta ovdje puno previše a ljudima ni na kraj pameti nije briga o onečišćenju tla. Kako bi se to spriječilo, nedavno se otvorilo novo reciklažno dvorište, no mislim da to ništa ne znači sve dok je stanovništvo needucirano o toj, a i mnogim drugim ekološkim tema. Tako da, mislim da je na kraju krajeva edukacija stanovništva najvažnija stvar.
Razvitkom tehnologije se razvijaju nove grane industrije koje onda naravno, crpe sve više i više resursa. Životni standard nam je bolji, no nismo dovoljno svjesni svoje štete za okoliš. Doba digitalizacije bi nam ovdje moglo pomoći jer smo svi umreženi, sve informacije su nam lako dostupne i zato je edukacija stanovništva puno lakša. Mislim da Hrvatska uvelike zaostaje za ostalim zemljama Europske unije, no također i da je ispred zemalja jugoistočne Europe.
1. Smatram da je jedan od glavnih izvora antropogenog onečišćenja tla erozija tla deforestacijom jer je sve raširenija jer ljudima treba sve više prostora za razne poljoprivredne površine i za gradnju raznih postrojenja i infrasturktura. Naime, drveće i drugo korijenasto bilje svojim korijenjem drži tlo zbijenije i čvršće te se tako značajno samnjuje utjecaj erozije tla prvenstveno vodom, ali i vjetrom. Tako je zbog prekomjerne deforestacije 2018. godine u Hrvatskoj Kostajnici došlo, nakon otapanja velike količine snijega i natapanjem lokalnog tla vodom do velikog odrona tla što je rezultiralo potpunim uništenjem mnogobrojnih kuća i cesta. Mislim da se to donekle moglo spriječiti provođenjem detaljnih studija o procijeni utjecaja deforestacije na lokalno tlo te zatim primjenjivanjem dobivenih informacija i znanja na postupke u procesima koji bi uslijedili.
2. Digitalno doba je uvelike imalo utjecaja na svakidašnji život čovjeka, ali i gospodarstvo pa tako direktno i na okoliš. Razvojem digitalnog doba olakšao se pristup beskonačnim količinama informacija u samo nekoliko klikova, komunikacija sa cijelim svijetom nam je dostupna u svako doba dana, itd. No, razvoj cijele nove grane industrije značilo je i proizvodnja velikih količina kojekakvih uređaja što znači da su se iz još jednog izvora počele nagomilavati enormne količine prvenstveno plastike, ali i metala, elektroničnih i toksičnih baterijskih uređaja itd. Većina se elektroničkog otpada „zbrinjava" gomilanjem na odlagalištima ili spaljivanjem, a obje metode omogućuju toksičnim kemikalijama iz uređaja da onečišćuju okoliš kako kod nas tako i u svijetu (najveća odlagališta su u srimoašnim zemljama Afrike i Azije). Mislim da je prvi korak smanjenju onečišćenja ovakvim otpadom edukacija građana RH o štetnosti utjecaja na zdravlje i na okoliš, čime bi se mogla povećati ponovna iskoristivost i reciklaža takvog otpada pritiskom na nadležne službe. Rezultati ovakvog pristupa vidljivi su u razvijenijim državama poput Švedske i Velike Britanije.
