Ružičkini dani

Ružičkini dani tradicionalni su skup stručnjaka i znanstvenika iz područja kemije, kemijskog i biokemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije, medicinske biokemije i farmacije, te kemije u poljoprivredi, šumarstvu i zaštiti okoliša, koji organiziraju Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uz područna društva HDKI iz Osijeka, Vukovara, Požege i Belišća.

Ružičkini dani nastali su inicijativom i predanim radom nekoliko uglednih znanstvenika na čelu s prof. dr. sc. Verom Johanides, profesorima i akademicima Nenadom Trinajstićem i Dragutinom Flešom i prof. dr. Ivanom Butulom, u suradnji s vukovarskim javnim i gospodarskim djelatnicima, dr. sc. Vladom Horvatom i dr. sc. Vladimirom Husarom. Tako su I. Ružičkini dani uz veliku potporu tadašnjeg kombinata Borovo, održani u Vukovaru 7. i 8. 12. 1978. godine, II. 18. i 19. 9. 1980. godine, III. 27. i 28. 5. 1982, IV. 17. i 18. 5. 1984. godine, V. 22. i 23. 5. 1986. godine, svi u Vukovaru. VI. Ružičkini dani održani su 17., 18. i 19. 5. 1989. u Osijeku. Sljedeći su trebali biti održani 1991. godine, ali je uslijed veliko-srpske agresije na Hrvatsku i bezdušnog razaranja Vukovara, 1991. godine, tradicija izostala pa su VII. dani održani 23. i 24. 9. 1993. kao i VIII. 27. i 28. 6. 1996. u Bizovačkim Toplicama.

Godine 1998. IX Ružičkini dani vraćeni su u Vukovar i održani na dane 18. i 19. 6. Jubilarni X. Ružičkini dani održani su dana 8. i 9. 6. 2000. godine, XI. 28. i 29. 6. 2004., XII. 18. i 19. 9. 2008., XIII. 17. i 18. 9. 2010., XIV.  13. – 15. 9. 2012., XV. 11. i 12. 9. 2014., XVI. 21. – 23. 9. 2016., XVII. 19. – 21. 9. 2018. i XVIII. 16. – 18. 9. 2020. također u Vukovaru.

U današnje vrijeme razvitak društva temelji se na vrsnoj izobrazbi i sposobnosti stvaranja i primjene originalnih i suvremenih znanja i tehnologija te kulturi pozitivnog i brzog djelovanja i stvaranja, prilagodljivoj i otvorenoj za nove ideje. Primjeri upravo takvog obrasca ponašanja jesu naši velikani, nobelovci Leopold (Lavoslav) Ružička i Vladimir Prelog, kao svjedoci i znak da u hrvatskom nacionalnom prostoru postoje ogromni potencijali energije i snage za znanost, kreativnost i kulturu. Obnavljajući uspomene na njih kao uzore u znanstvenom području djelovanja ujedno se sjećamo i svih onih koji su se, posebice u Vukovaru, ugradili u temelje naše domovine i državnosti kada su herojski žitelji tog grada 1991. godine doživjeli jednu od najvećih patnji i golgota, ali zatim i dan pobjede i uskrsnuća sa simbolom križa "za sve hrvatske branitelje" koji je postavljen na ušću Vuke u Dunav.

Stoga Ružičkini dani žele biti i poticaj su razvitku gospodarstva i svekolike djelatnosti temeljene na znanstvenim postignućima i inovacijskim rješenjima.

Ciljevi skupa su promicati izvrsnost, interdisciplinarnost, originalnost i inovativnost u znanstvenim istraživanjima kao i primjenu istraživanja kroz suradnju s gospodarstvom sa svrhom općeg razvitka društva.

 

MEĐUNARODNI SKUP RUŽIČKINI DANI